Kada se danas govori o milijarderima, imena poput Jeffa Bezosa, Elona Muska ili Taylor Swift često dominiraju naslovnicama. No, mnogo prije njih, put je otvorio čovjek koji je postao simbol američkog kapitalizma – John D. Rockefeller, prvi svjetski milijarder.
Rani život i poduzetnički duh
Rođen je 1839. godine u siromašnoj obitelji u saveznoj državi New York. Odrastao je uz majku koja mu je usadila disciplinu, dok je otac bio putujući trgovac sumnjiva morala i rijetko prisutan. Još u djetinjstvu pokazivao je poduzetnički duh – prodavao je slatkiše, uzgajao purane i pomagao susjedima za sitne zarade.
Samo sa 16 godina dobio je posao pomoćnog knjigovođe u trgovini u Clevelandu. Plaća je iznosila 50 centi dnevno, ali brzo je učio i napredovao. Sa 20 godina otvorio je vlastitu firmu za prodaju hrane. U to vrijeme u Pennsylvaniji je otkrivena nafta, što će mu zauvijek odrediti sudbinu.
Uspon u naftnoj industriji
Dok su mnogi ulagali u bušenje, Rockefeller je shvatio da je ključ u preradi. Pokrenuo je rafineriju u Clevelandu, koja je za samo dvije godine postala najveća u regiji. Godine 1870. osnovao je, zajedno s bratom Williamom i partnerom Henryjem Flaglerom, Standard Oil – kompaniju koja će obilježiti cijelu eru.
Glavni proizvod bio je kerozin, poznat i kao “svjetlost siromašnog čovjeka”. Potražnja je rasla, a Rockefeller je zaposlio znanstvenike kako bi razvijali nove načine iskorištavanja nusproizvoda nafte, poput benzina i maziva.
Nemilosrdne poslovne taktike
Njegove poslovne metode bile su nemilosrdne. Kupovao je konkurenciju, sklapao tajne ugovore s željeznicama i neumorno gradio monopol. Do 1882. godine Standard Oil kontrolirao je čak 90% američke proizvodnje i prerade nafte.
Naravno, takav uspon izazvao je snažan otpor. Štampa ga je opisivala kao bezdušnog magnata, a novinarka Ida Tarbell razotkrivala je njegove poslovne taktike i ismijavala prošlost njegova oca.
Početkom 20. stoljeća predsjednik Theodore Roosevelt započeo je veliku kampanju protiv monopola. Vlada je 1904. pokrenula antimonopolsku tužbu protiv Standard Oila. Nakon višegodišnjeg procesa, Vrhovni sud Sjedinjenih Država 1911. presudio je da je kompanija prekršila Shermanov antimonopolski zakon te naredio njeno razbijanje na manje dijelove.
Ironično, Rockefeller je nakon toga postao još bogatiji. Tvrtke nastale iz Standard Oila pretvorile su se u današnje gigante poput Exxona, Chevronea i Mobila. Njegovo ime zauvijek je ostalo povezano s američkim kapitalizmom, a o njemu se raspravlja i danas – za neke vizionar, za druge oličenje neumoljive pohlepe.
Umro je 1937. godine, a vrijednost njegovog bogatstva procjenjuje se na između 30 i 400 milijardi dolara preračunato u današnje iznose. Prema pisanju Bankara, bez obzira na procjene, ostaje činjenica da je Rockefeller zauvijek promijenio način na koji svijet razumije bogatstvo, moć i granice kapitalizma.
