Dok kalendar pokazuje 1. ožujka, Bosna i Hercegovina obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj modernoj povijesti – Dan neovisnosti. Ovaj dan nije samo prilika za prisjećanje na referendum iz 1992. godine, već i trenutak za dublju refleksiju o putu koji je ova zemlja prešla, te o smjeru u kojem se kreće njezina ekonomija. Za poslovnu zajednicu i čitatelje portala Financa.ba, ovo je idealan trenutak da sagledamo BiH ne samo kroz prizmu prošlosti, već i kroz konkretne brojke koje definiraju njezinu sadašnjost i budućnost.
Korijeni državnosti: Od srednjovjekovne Bosne do suverene države
Razumijevanje današnje Bosne i Hercegovine nemoguće je bez kratkog osvrta na njezinu genezu. BiH nije nastala preko noći; ona je rezultat stoljetnih procesa. Svoje prve obrise kao zaseban politički entitet dobiva još u srednjem vijeku, pod banovima i kasnije kraljevima, kada je Kraljevina Bosna bila značajan faktor na Balkanu. Kroz stoljeća, njezin teritorijalni i administrativni identitet očuvan je, pa čak i učvršćen, kroz vladavinu Osmanskog Carstva (kao Bosanski pašaluk) te kasnije Austro-Ugarske (kao Corpus separatum).
U 20. stoljeću, njezina se državnost potvrđuje unutar jugoslavenskih okvira, posebno kroz odluke ZAVNOBiH-a 1943. godine, koje su definirale BiH kao ravnopravnu federalnu jedinicu unutar nove Jugoslavije, s povijesnim granicama. Kulminacija tog puta dogodila se 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, kada su se građani na referendumu velikom većinom izjasnili za suverenu i neovisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda. Taj čin demokratske volje bio je temelj za međunarodno priznanje koje je uslijedilo.
No, dok povijest piše knjige, ekonomija piše svakodnevicu. Danas, više od tri desetljeća nakon stjecanja neovisnosti, ključno pitanje glasi: Gdje je Bosna i Hercegovina danas na ekonomskoj karti Europe?
Makroekonomski presjek: Izazovi i prilike
Bosna i Hercegovina je mala, otvorena ekonomija koja je u proteklim desetljećima prošla trnovit put tranzicije. Iako se često percipira kroz prizmu političke nestabilnosti, ekonomski pokazatelji otkrivaju slojevitiju sliku – priču o otpornosti, ali i o propuštenim prilikama.
1. BDP i gospodarski rast
Bruto domaći proizvod (BDP) BiH bilježi stalan, iako umjeren rast u post-pandemijskom razdoblju. Prema podacima relevantnih institucija, realni rast BDP-a se stabilizirao, no i dalje je podložan vanjskim šokovima, prvenstveno onima iz Europske unije, koja je glavni trgovinski partner BiH. Problem ostaje niska baza; da bi BiH dosegla prosjek EU, stope rasta morale bi biti znatno više od trenutnih 2-3% godišnje. Struktura BDP-a polako se mijenja, s blagim pomakom od industrije prema uslužnom sektoru, no prerađivačka industrija i dalje ostaje kralježnica izvoza.
2. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i monetarna stabilnost
Jedan od najjačih stupova bosanskohercegovačke ekonomije je njezina valuta. Konvertibilna marka (KM), vezana uz euro putem “Currency Board” aranžmana, osigurala je monetarnu stabilnost kakvom se rijetko koja tranzicijska zemlja može pohvaliti. Iako je inflacija u proteklih nekoliko godina, prateći globalne trendove, bila povišena (posebno cijene hrane i energenata), fiksni tečaj spriječio je valutne špekulacije i osigurao predvidljivost za investitore. Ipak, visoka inflacija je nagrizla kupovnu moć građana, što se odražava na usporavanje osobne potrošnje.
3. Tržište rada i demografija
Ovo je možda najalarmantniji segment makroekonomske slike. Službena stopa nezaposlenosti se smanjuje, ali razlozi za to nisu isključivo otvaranje novih radnih mjesta, već masovni odljev radne snage prema zemljama Zapadne Europe. BiH se suočava s paradoksom: unatoč i dalje relativno visokoj administrativnoj nezaposlenosti, poslodavci u sektorima poput građevine, turizma i IT-a vape za radnicima. Odljev mozgova i demografsko starenje stanovništva predstavljaju dugoročnu prijetnju fiskalnoj održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava. Bez strukturnih reformi koje bi potaknule povratak ili barem zadržavanje mladih, potencijalni rast BDP-a bit će ozbiljno limitiran nedostatkom ljudskog kapitala.
4. Vanjskotrgovinska razmjena i strane investicije
Bosna i Hercegovina je izrazito uvozno ovisna zemlja, s kroničnim deficitom tekućeg računa. Ipak, pokrivenost uvoza izvozom se popravila u odnosu na desetljeće ranije. Ključni partneri su zemlje regije (Hrvatska, Srbija) te zemlje EU (Njemačka, Italija, Austrija). Izvozni sektori poput metalske, drvne i namjenske industrije pokazuju žilavost i konkurentnost.
S druge strane, izravna strana ulaganja (FDI) su i dalje ispod potencijala. Iako postoje svijetli primjeri investicija u energetiku i proizvodnju, politička neizvjesnost i kompleksan administrativni aparat često odvraćaju velike globalne igrače. Za ozbiljniji investicijski ciklus potrebna je pravna sigurnost i pojednostavljenje procedura.
5. Javni dug i fiskalna politika
Zanimljivo je da BiH, u usporedbi s mnogim europskim zemljama, ima relativno nizak javni dug u odnosu na BDP (ispod kriterija iz Maastrichta). Međutim, struktura tog duga i način trošenja javnog novca su problematični. Veliki dio proračuna na svim razinama vlasti odlazi na tekuću potrošnju, plaće u javnom sektoru i socijalna davanja, dok su kapitalne investicije (npr. u infrastrukturu) često žrtva rebalansa ili političkih blokada. Izgradnja Koridora Vc napreduje, ali presporo za potrebe modernog gospodarstva.
Pogled u budućnost: Ekonomska neovisnost kao cilj
Obilježavajući 1. ožujka, važno je shvatiti da se bitka za neovisnost danas ne vodi oružjem, već ekonomskim parametrima. Prava neovisnost u 21. stoljeću znači energetsku neovisnost (ulaganje u obnovljive izvore energije gdje BiH ima ogroman hidropotencijal i potencijal vjetra/sunca), prehrambenu sigurnost i tehnološku razvijenost.
Bosna i Hercegovina stoji na raskrižju. Kandidacijski status za EU otvorio je vrata pristupu fondovima i tržištima, ali je također stavio pred domaće lidere jasne zadaće. Harmonizacija propisa, borba protiv korupcije i digitalizacija nisu samo birokratski zahtjevi Bruxellesa, već nužni preduvjeti za opstanak domaćeg gospodarstva.
Poslovna zajednica u BiH pokazala je nevjerojatnu sposobnost prilagodbe. Poduzetnici su ti koji unatoč, a ne zahvaljujući sustavu, grade mostove prema svijetu. Upravo u tom poduzetničkom duhu leži najveći kapital ove zemlje.
Zaključno, dok slavimo Dan neovisnosti, neka nam fokus bude na stvaranju okruženja u kojem će mladi ljudi svoju budućnost vidjeti unutar granica BiH. Ekonomska snaga je jedini jamacJamstvo je odgovornost jedne osobe za obvezu koju druga osob... dugoročne stabilnosti i suverenosti. Bosna i Hercegovina ima resurse, ima talentirane ljude i ima povijesno pravo na uspjeh. Sada je vrijeme da se to pravo pretvori u mjerljive rezultate.
Sretan Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine!
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
