Prema analizi Karin Kunrath, glavne direktorice za ulaganja u Raiffeisen Capital Management, europskom upravitelju imovinom, aktualna eskalacija sukoba na Bliskom istoku predstavlja ozbiljan stres-test za globalna financijska tržišta.
Nakon propalih diplomatskih pokušaja i intenziviranja vojnih aktivnosti, krajem veljače došlo je do izravnog vojnog sukoba između zapadnih saveznika i Irana. Tržišta su reagirala oprezno, ali jasno: rizična imovina bilježi pad, dok kapital traži sigurnija utočišta.
Najveći dobitnici u prvoj fazi krize bili su energenti, plemeniti metali i američki dolar. Istodobno, tržište obveznica šalje zabrinjavajući signal – rast prinosa sugerira da investitori već ugrađuju očekivanja dugotrajnije inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Inflacija i monetarna politika pod pritiskom
Rast cijena nafte i plina ponovno otvara pitanje inflacijskih pritisaka. Posljedično, očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD-u dodatno slabe, a tržište sve ozbiljnije razmatra scenarij dulje restriktivne monetarne politike.
Europa je u posebno osjetljivoj poziciji. Ovisnost o uvozu energije povećava rizik uvozne inflacije, što bi moglo natjerati Europska središnja banka na dodatno zaoštravanje monetarne politike do kraja godine.
Hoće li doći do šire gospodarske destabilizacije, ovisi prije svega o trajanju sukoba i njegovu utjecaju na opskrbne lance. Kratkotrajni konflikt imao bi ograničen efekt, dok bi dugotrajna eskalacija mogla zakočiti globalni rast.
Državne obveznice: inflacija mijenja očekivanja
Tržište državnih obveznica suočava se s dvostrukim pritiskom. S jedne strane, geopolitička nesigurnost potiče potražnju za sigurnim ulaganjima. S druge strane, inflacijska očekivanja guraju prinose prema gore.
U takvom okruženju prednost se daje selektivnom pristupu. Američke državne obveznice ostaju relativno atraktivne, dok se u Europi očekuje diferencirano kretanje prinosa, osobito na ključnim tržištima poput Njemačke i Francuske.
Korporativne obveznice: rastući rizici refinanciranja
Segment korporativnog duga ulazi u osjetljivu fazu. Visokoprinosne obveznice i dalje nose povećan rizik, osobito u kontekstu skupljeg financiranja i slabije likvidnosti.
Dodatni problem predstavljaju poteškoće na tržištu privatnog kreditiranja. Kompanije s većim stupnjem zaduženosti mogle bi se suočiti s izazovima refinanciranja, što povećava potrebu za opreznim investicijskim pristupom.
Tržišta u razvoju: rast premija rizika
Nakon eskalacije sukoba, investitori se povlače iz rizičnijih segmenata. ObvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... tržišta u razvoju bilježe rast premija rizika, osobito one denominirane u stranim valutama.
Takav trend potvrđuje strategiju smanjenog izlaganja ovom segmentu, barem dok se ne smanji razina geopolitičke neizvjesnosti.
Dionice: otpornost uz povećanu volatilnost
Unatoč geopolitičkom šoku, globalna tržišta dionica zasad pokazuju određenu otpornost. Stabilni makroekonomski pokazatelji i solidni korporativni rezultati pružaju podršku.
Ipak, rat u Iranu ostaje dominantan faktor volatilnosti. U takvom okruženju investitori sve više naginju defenzivnim sektorima i kvalitetnijim kompanijama s održivim novčanim tokovima.
Tržišta u razvoju: završetak ciklusa oporavka?
Dionice tržišta u razvoju zabilježile su snažan rast početkom 2026., no tempo rasta cijena nadmašio je fundamentale. To povećava rizik korekcije.
Primjeri poput Južne Koreje pokazuju da su tržišta već ušla u fazu prilagodbe, što se može tumačiti kao zdrava konsolidacija nakon razdoblja ubrzanog rasta.
Tržišta roba: energenti u fokusu
Robna tržišta reagirala su najizravnije na eskalaciju sukoba. Cijene nafte i plina snažno su porasle, dok je zlato potvrdilo status sigurnog utočišta.
Iako su kratkoročni učinci već vidljivi, srednjoročne posljedice ostaju neizvjesne. Ključno pitanje je hoće li doći do dugotrajnijih poremećaja u opskrbi energentima.
Ključni faktor ostaje trajanje sukoba
Trenutna tržišna kretanja jasno pokazuju da investitori već ugrađuju geopolitički rizik u cijene imovine. Međutim, dugoročni učinci ovisit će o razvoju situacije na terenu.
Ako sukob ostane ograničen i kratkotrajan, globalno gospodarstvo moglo bi izbjeći ozbiljnije posljedice. U suprotnom, scenarij viših cijena energije, tvrdokorne inflacije i sporijeg rasta postaje sve izgledniji. U takvom okruženju, fleksibilnost i diverzifikacija portfelja ostaju ključni alati za upravljanje rizikom.
