Društvene mreže su postale neizbježan dio svakodnevnog života, ali njihova moć nad mladima sve više zabrinjava vlade širom svijeta. Dok se globalno raspravlja o utjecaju algoritama na mentalno zdravlje djece, Velika Britanija najavljuje radikalan potez – zabranu korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina. Ova inicijativa, inspirirana australskim modelom, mogla bi postati presedan koji će promijeniti način na koji digitalne platforme funkcioniraju.
Što predlaže Velika Britanija?
Britanska vlada planira uvesti zakon koji bi zabranio maloljetnicima pristup društvenim mrežama poput TikToka, Instagrama, Facebooka, YouTubea, Snapchata i Reddita. Platforme će biti obavezne da uvedu stroge provjere starosti i da uklone „persuasivne algoritme“ – funkcije poput beskonačnog skrolanja i automatskih preporuka koje potiču ovisnost.
Zakon bi trebao stupiti na snagu početkom naredne godine, a kompanije koje ne budu poštovale pravila suočit će se s visokim novčanim kaznama.
Istraživanja pokazuju da pretjerano korištenje društvenih mreža kod tinejdžera povećava rizik od anksioznosti, depresije i gubitka samopouzdanja. Mladi su posebno osjetljivi na algoritme koji ih navode da provode sate pred ekranom.
Jedan britanski analitičar slikovito je opisao situaciju:
“Plan je poput zabrane štamparske mašine, a ne samo jedne videoigre.” Poruka je jasna – problem nije pojedina aplikacija, već cijeli sistem koji koristi psihološke trikove da zadrži pažnju korisnika.
Argumenti protiv
Tehnološke kompanije tvrde da je zabrana neopravdano miješanje u poslovanje i da bi mogla ugroziti inovacije. Manje britanske firme koje razvijaju aplikacije za tinejdžere strahuju da će izgubiti tržište.
Lekcija iz Australije
Australija je već pokušala sličnu mjeru, ali rezultati su pokazali da više od 80% djece i dalje koristi zabranjene platforme. Tehnička provedba zakona pokazala se izuzetno teškom – djeca lako zaobilaze provjere starosti, a kompanije se sporo prilagođavaju.
Ipak, britanski prijedlog ide korak dalje: osim zabrane pristupa, planira se regulacija algoritama koji potiču ovisnost, te zabrana chatbotova koji nude „romantičnu interakciju“ maloljetnicima.
Problem nije ograničen na UK. UNICEF, WHO i EU već godinama upozoravaju na rastući broj slučajeva digitalne ovisnosti među mladima. U SAD-u se raspravlja o minimalnoj dobi za korištenje društvenih mreža, dok Francuska razmatra obavezne „digitalne dozvole“ za tinejdžere. Sve više zemalja shvata da je digitalna sigurnost postala javnozdravstveni problem, a ne samo tehnološko pitanje.
Alternativni pristupi
Umjesto zabrane, neki stručnjaci predlažu redizajn društvenih mreža:
- automatsko postavljanje privatnosti profila za maloljetnike,
- uklanjanje funkcija koje potiču beskonačno skrolanje,
- ograničavanje notifikacija i reklama usmjerenih na djecu.
Platforme bi trebale biti dizajnirane tako da štite, a ne iskorištavaju korisnike
Sacha Molitorisz, profesor Univerzitet u Sydney
Britanska inicijativa nije savršena, ali otvara važnu raspravu – koliko smo spremni žrtvovati profit radi zaštite djece?
Ako se pokaže uspješnom, mogla bi postati model za druge zemlje i natjerati tehnološke gigante da preispitaju svoje poslovne modele.
U svijetu gdje algoritmi oblikuju ponašanje milijardi ljudi, pitanje nije hoće li zabrane doći – već kada i kako će se provesti.
