Može li jedan hamburger pokazati je li neka valuta precijenjena ili podcijenjena? Već 40 godina upravo to pokušava odgovoriti Big Mac indeks, jedno od najpoznatijih i najcitiranijih ekonomskih mjerila na svijetu.
Nastao je 1986. godine. Ekonomistica i novinarka Pam Woodall osmislila ga je za časopis The Economist kako bi jednostavno objasnila teoriju pariteta kupovne moći. Ideja je bila pokazati da bi usporediv proizvod dugoročno trebao koštati približno jednako u različitim zemljama kada se cijene preračunaju po tržišnom tečaju.
Zašto baš Big Mac?
Big Mac odabran je zato što je riječ o standardiziranom proizvodu koji se prodaje u desecima zemalja. Njegova cijena ne uključuje samo sastojke nego i troškove rada, najma, energije, prijevoza i drugih usluga.
Budući da se većina troškova, poput rada, najma, energije i dijela sastojaka, određuje na lokalnom tržištu, cijena Big Maca dobro odražava razinu cijena u pojedinoj zemlji.
Pravilo indeksa vrlo je jednostavno. Ako je Big Mac u nekoj zemlji, preračunato u američke dolare, jeftiniji nego u Sjedinjenim Državama, indeks sugerira da je lokalna valuta podcijenjena. Ako je skuplji, smatra se precijenjenom.
To je pojednostavljen pokazatelj koji uspoređuje tržišni tečaj s tečajem koji bi proizlazio iz teorije pariteta kupovne moći.
Ono što je počelo kao novinarska ilustracija ubrzo je postalo jedno od najpoznatijih alternativnih ekonomskih mjerila. Danas ga redovito prate analitičari, investitori i središnje banke, iako ekonomisti upozoravaju da se vrijednost valuta ne može pouzdano procijeniti na temelju samo jednog proizvoda.
Zato međunarodne institucije koriste mnogo opsežnije metodologije. Svjetska banka kroz Međunarodni program usporedbe (International Comparison Program) uspoređuje tisuće proizvoda i usluga. Cilj je preciznije procijeniti kupovnu moć među državama.
Unatoč tome, Big Mac indeks ostao je popularan jer složen ekonomski koncept pretvara u usporedbu koju gotovo svatko može razumjeti. Ne predviđa buduće tečajeve, ali može upozoriti na moguće valutne neravnoteže.
Što Big Mac indeks govori o euru?
Big Mac indeks nastao je u razdoblju velikih promjena na svjetskim valutnim tržištima. Zanimljiv primjer bio je euro. Kada je zajednička europska valuta uvedena 1999. godine, indeks je sugerirao da je početni tečaj bio previsok. Euro je tada uveden po tečaju od oko 1,17 američkih dolara, da bi do listopada 2000. oslabio na približno 0,83 dolara.
Četiri desetljeća kasnije slična pitanja ponovno su u središtu rasprava, posebno kada je riječ o američkom dolaru, kineskom juanu i japanskom jenu.
Prema posljednjem izdanju Big Mac indeksa, za isti iznos američkih dolara može se kupiti znatno više Big Macova u Kini i Japanu nego u Sjedinjenim Državama ili europodručju. To upućuje na podcijenjenost kineskog juana i japanskog jena u odnosu na američki dolar, dok se euro smatra relativno precijenjenim.
Takve procjene nisu iste kao analize Međunarodnog monetarnog fonda ili drugih međunarodnih institucija, koje koriste mnogo širi skup gospodarskih pokazatelja. Ipak, njihovi zaključci također upozoravaju na rastuće globalne neravnoteže.
Kina i dalje bilježi visoku stopu štednje, relativno slabu domaću potrošnju i snažan izvozni sektor. Sjedinjene Države, s druge strane, karakteriziraju visoka potrošnja te veliki fiskalni i tekući deficiti.
Carine mogu kratkoročno promijeniti trgovinske tokove, ali same po sebi ne uklanjaju uzroke tih neravnoteža. Kina bi za trajniju promjenu trebala dodatno potaknuti domaću potrošnju i smanjiti ovisnost o izvozu, dok bi SAD morao povećati domaću štednju i postupno smanjivati proračunski deficit. Europa se pritom nalazi između dva velika gospodarska bloka i nastoji izbjeći da postane odredište viška globalnih proizvodnih kapaciteta.
Jedan hamburger ne može objasniti cijelo gospodarstvo
Big Mac indeks nikada nije trebao biti savršeno mjerilo vrijednosti valuta. Njegova najveća vrijednost leži u tome što složenu ekonomsku teoriju pretvara u usporedbu koju gotovo svatko može razumjeti.
Jedan hamburger neće objasniti sve što se događa na deviznim tržištima, ali već četiri desetljeća uspješno podsjeća da se iza svakog valutnog tečaja kriju mnogo dublje razlike u produktivnosti, troškovima i gospodarskoj strukturi pojedine zemlje. Upravo zato Big Mac indeks i danas ostaje jedno od najpoznatijih ekonomskih mjerila na svijetu – ne zato što daje sve odgovore, nego zato što postavlja prava pitanja.
