Globalna zrakoplovna industrija ponovno se nalazi pod snažnim pritiskom. Sukob na Bliskom istoku uzrokovao je ozbiljne poremećaje u prometu, smanjenje broja letova i rast operativnih troškova.
Zračni prostor u dijelovima regije djelomično je zatvoren. Time su ključne rute postale nepredvidive, a logistika znatno složenija.
Istodobno, tržišta kapitala reagiraju brzo. Vrijednost vodećih zrakoplovnih kompanija smanjena je za više od 50 milijardi dolara od početka sukoba.
Gorivo kao ključni trošak ponovno u fokusu
Najveći pritisak dolazi iz segmenta goriva. Mlazno gorivo čini približno trećinu ukupnih troškova zrakoplovnih kompanija.
Njegova cijena u kratkom je razdoblju naglo porasla. Takav skok direktno smanjuje profitne marže i prisiljava prijevoznike na korekciju cijena karata.
Iako dio kompanija koristi hedging strategije, ovako brze promjene teško je u potpunosti amortizirati.
„Cijena goriva značajno je porasla od agresije na Ukrajinu 2022., ali ovo je otišlo i dalje“, rekao je Kenton Jarvis, glavni izvršni direktor easyJeta.
Cijene karata rastu, potražnja pod upitnikom
Zrakoplovne kompanije već pripremaju poskupljenja karata. Cilj je zaštititi profitabilnost u uvjetima rasta troškova.
No postoji jasna granica. Previsoke cijene mogu smanjiti potražnju, osobito u segmentu turističkih putovanja.
„Naša prosječna dobit po putniku iznosi oko 10 eura. Nema šanse da apsorbiramo toliko dodatnih troškova“, rekao je Carsten Spohr, čelnik Lufthanse.
Ovakve izjave jasno pokazuju koliko je sektor osjetljiv na promjene u strukturi troškova.
Investitori povećavaju pritisak na sektor
Pad tržišne kapitalizacije prati i promjena sentimenta investitora.
Sve je više oklada na daljnji pad cijena dionica zrakoplovnih kompanija. Niskotarifni prijevoznici posebno su izloženi jer operiraju s nižim maržama.
Ovakvo ponašanje investitora dodatno povećava volatilnost i otežava planiranje dugoročnih ulaganja.
Krizni planovi i rizik od nestašice goriva
Kompanije već aktiviraju krizne scenarije. U fokusu su optimizacija mreže letova i racionalizacija troškova.
Ben Smith iz Air France-KLM-a potvrdio je da se razrađuju planovi za potencijalne probleme s opskrbom gorivom. To uključuje i smanjenje letova na određenim rutama.
Takvi potezi ukazuju na širenje krize iz operativne u stratešku razinu upravljanja.
Bliski istok kao epicentar poremećaja
Najveći udar trpe prijevoznici iz Zaljeva.
Kompanije poput Emiratesa, Etihada i Qatara suočene su s padom prometa i poremećajima u rasporedu letova. Turistički tokovi u regiji naglo su oslabili.
„Za prijevoznike na Bliskom istoku ovo je ogromna kriza“, rekao je Willie Walsh, čelnik IATA-e.
Usporedbe s ranijim krizama
Iako je situacija ozbiljna, dio stručnjaka smatra da je ipak manja od pandemijskog šoka.
„Ovo je više slično problemima u transatlantskom prometu nakon 11. rujna, kada je potražnja za tim letovima značajno pala“, dodao je Walsh.
Takva usporedba sugerira regionalno snažan, ali globalno ograničen učinak krize.
Pritisak se prelijeva i na teretni promet
Poremećaji nisu ograničeni na putnički promet.
Zračni cargo suočava se s dodatnim opterećenjem jer se dio robe preusmjerava iz pomorskog transporta. To dovodi do zagušenja u pojedinim zračnim lukama.
Primjerice, logistički lanci već se prilagođavaju alternativnim rutama i kombiniranom prijevozu.
Što slijedi za industriju?
Kratkoročno, sektor će ostati pod pritiskom. Ključni faktori bit će cijena goriva i razvoj geopolitičke situacije.
Dugoročno, oporavak je moguć, ali uz uvjet stabilizacije tržišta.
„Cijena dionica svih zrakoplovnih kompanija pala je od početka sukoba“, rekao je Jarvis. „Mislim da će oni koji se klade na pad vrijednosti dionica vrlo brzo zatvoriti svoje pozicije čim se objavi bilo kakvo primirje.“
Ova procjena odražava očekivanje brzog tržišnog oporavka čim se smanji razina neizvjesnosti.
