Globalno gospodarstvo suočava se s novim izvorom rizika – naglim rastom cijena energenata. Prema riječima Larryja Finka, čelnika BlackRocka, scenarij u kojem cijena nafte doseže 150 dolara po barelu mogao bi imati ozbiljne makroekonomske posljedice.
Takav rast cijena energije, u kombinaciji s geopolitičkom nestabilnošću, predstavlja snažan pritisak na inflaciju, potrošnju i investicije.
Dva moguća scenarija razvoja krize
Fink ističe da će ishod uvelike ovisiti o razvoju situacije na Bliskom istoku.
U optimističnijem scenariju, smirivanje napetosti moglo bi dovesti do stabilizacije tržišta i povratka cijena na niže razine.
U pesimističnom scenariju, dugotrajan sukob i trajna neizvjesnost mogli bi zadržati cijene energije iznad 100 dolara, pa čak i približiti ih razini od 150 dolara.
“Ako Iran ‘ostane prijetnja’, a cijene nafte ostanu visoke, to će imati ‘duboke implikacije’ za svjetsko gospodarstvo”
“godine iznad 100 dolara, bliže 150 dolara za naftu, što ima duboke implikacije na gospodarstvo” i ishod “vjerojatno oštre i strme recesije”, kazao je za BBC.
Energija kao ključni faktor ekonomskog rasta
Rast cijena energenata ima izravan učinak na životni standard i ekonomsku aktivnost. Fink upozorava da su visoki troškovi energije posebno opterećenje za najranjivije skupine stanovništva.
„Rastuće cijene energije vrlo je regresivan porez. Više utječe na siromašne nego na bogate.“
U takvim okolnostima, države se suočavaju s dilemom između energetske sigurnosti i održivosti, što dodatno komplicira ekonomske politike.
Poziv na pragmatičan energetski miks
Fink zagovara pristup koji kombinira tradicionalne i obnovljive izvore energije, uz naglasak na osiguravanje stabilne i povoljne opskrbe.
„Nesumnjivo koristite ono što imate, ali i agresivno se krenite prema alternativnim izvorima.“
Prema njegovim riječima, upravo dostupnost jeftine energije predstavlja ključni preduvjet za gospodarski rast i tehnološki napredak.
Bez paralela s krizom iz 2008.
Unatoč rastućim rizicima, Fink odbacuje mogućnost ponavljanja globalne financijske krize iz 2007.-2008. godine.
“Ne vidim nikakve sličnosti”
Naglašava da su financijske institucije danas znatno otpornije, a problemi u pojedinim segmentima tržišta ne predstavljaju sistemski rizik.
Umjetna inteligencija: bez balona, ali uz promjene na tržištu rada
Fink također odbacuje tvrdnje o prenapuhanosti ulaganja u umjetnu inteligenciju.
“Ne vjerujem da uopće imamo balon”
Istodobno ističe da će AI imati snažan utjecaj na tržište rada, posebno kroz rast potražnje za tehničkim zanimanjima.
„Umjetna inteligencija će stvoriti radna mjesta za vodoinstalatere i električare“
Prema njegovom mišljenju, društvo će morati redefinirati obrazovne prioritete i ponovno valorizirati strukovna zanimanja.
Energija kao temelj AI ekonomije
Jedan od ključnih izazova razvoja umjetne inteligencije, prema Finku, jest upravo dostupnost energije. Bez stabilnih i pristupačnih izvora, daljnji razvoj AI tehnologije mogao bi biti usporen.
U tom kontekstu upozorava na razlike između globalnih igrača:
„vidim samo puno priče, a nikakvu akciju“
Time jasno implicira da Europa zaostaje u konkretnim energetskim ulaganjima u odnosu na globalne konkurente.
Energija određuje smjer gospodarstva
Upozorenje iz BlackRocka jasno pokazuje koliko su energetska tržišta povezana s globalnim gospodarskim ciklusima. Cijena nafte više nije samo tržišni indikator, već ključni faktor koji može odrediti smjer svjetske ekonomije.
Ako cijene dosegnu kritične razine, posljedice neće biti ograničene na energetski sektor – već će se preliti na cijelo gospodarstvo, od inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... do rasta i zaposlenosti.
