Europske zrakoplovne tvrtke mogle bi se suočiti s ozbiljnim financijskim problemima ako cijena mlaznog goriva ostane visoka tijekom ljetne sezone, upozorio je izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary.
U razgovoru za CNBC rekao je da je Ryanair relativno siguran jer je unaprijed osigurao 80 posto potrebnog goriva, no smatra da bi mnogi konkurenti mogli biti ugroženi ako se tržište uskoro ne stabilizira.
Cijene goriva gotovo udvostručene
Cijene su snažno porasle nakon blokade Hormuškog tjesnaca, ključne svjetske pomorske rute, uslijed rata na Bliskom istoku koji je započeo 28. veljače.
„Mlazni A-1 u ožujku je koštao oko 80 dolara po barelu, a sada je 150 dolara“, rekao je O’Leary na investicijskoj konferenciji Norges Bank u Oslu.
Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnih putovanja (IATA), prosječna cijena mlaznog goriva porasla je na 179 dolara po barelu u tjednu zaključno s 24. travnja.
“Bit će propasti”
O’Leary upozorava da bi nastavak ovakvih cijena tijekom srpnja, kolovoza i rujna mogao izazvati val bankrota među europskim avioprijevoznicima.
„Mislim da će biti neuspjeha. Ako cijene ostanu na 150 dolara po barelu, vidjet ćete propast europskih zrakoplovnih kompanija“, rekao je.
Dodao je da bi takav razvoj događaja srednjoročno mogao ići u korist Ryanairu, koji smatra „najzaštićenijom aviokompanijom u Europi“.
Naglasio je i da Ryanair ne planira povećavati cijene karata niti uvoditi dodatne naknade za gorivo tijekom ljeta.
Konkurenti već režu troškove i letove
Britanski EasyJet objavio je da je u ožujku imao dodatnih 25 milijuna funti troškova goriva te polugodišnji gubitak između 540 i 560 milijuna funti. Tvrtka najavljuje smanjenje troškova i moguće više cijene karata.
Njemačka Lufthansa smanjila je 20.000 kratkolinijskih letova do listopada kako bi uštedjela gorivo i ukinula neprofitabilne rute.
Skandinavski SAS otkazao je 1.000 letova u travnju zbog visokih troškova goriva, dok nizozemski KLM smanjuje kapacitete za dodatnih 80 letova.
Europa pod pritiskom opskrbe
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je da bi Europa posljedice nestašice mlaznog goriva mogla osjetiti već za šest tjedana.
To će, navodi IEA, ovisiti o tome koliko će Europa uspjeti uvesti goriva s drugih tržišta kako bi nadoknadila izgubljene isporuke s Bliskog istoka, koje su ranije činile čak 75 posto europskog neto uvoza mlaznog goriva.
