ŠtednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... građana BiH krajem srpnja dosegnula je 21,05 milijardi KM bankovnih depozita. Depoziti stanovništva u godinu dana porasli su 13,2 posto. Koliko taj novac stvarno čuva vrijednost ovisi i o tome prati li njegov prinosPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... rast cijena.
Prema Revolutovu European Wealth Drain Indexu, Europljani prosječno gube 294 eura kupovne moći na svakih 10.000 eura koje drže u banci. U 20 država EU obuhvaćenih istraživanjem oko 6,3 bilijuna eura nalazi se na depozitima s niskim prinosom. Studija kombinira anketu provedenu među 20.007 odraslih osoba sa službenim podacima o depozitima i inflaciji.
Bosna i Hercegovina nije bila uključena u istraživanje, pa se Revolutovih 294 eura ne može preslikati na domaće štediše. Najnoviji podaci Centralne banke BiH ipak pokazuju zašto isto pitanje vrijedi postaviti i ovdje.
Više od 70 posto depozita nije oročeno
Od ukupnih depozita stanovništva u BiH 51,2 posto nalazi se na transakcijskim računima, 19,5 posto čine depoziti po viđenju, a 29,3 posto oročeni depoziti, pokazuju podaci CBBiH za srpanj.
To znači da se približno 14,9 milijardi KM, odnosno 70,7 posto ukupnih depozita stanovništva, nalazi na transakcijskim računima i depozitima po viđenju.
To ne znači da 14,9 milijardi KM predstavlja novac koji bespotrebno stoji. Na transakcijske račune sjedaju plaće i s njih se plaćaju svakodnevni troškovi, a dio novca kućanstvima mora ostati brzo dostupan. Financijska rezerva upravo tome služi — da pokrije razdoblje bez prihoda ili neočekivani veći trošak.
Drugo je pitanje koliko novca iznad te rezerve mjesecima ili godinama ostaje na računima s vrlo niskim prinosom.
U odnosu na srpanj prošle godine transakcijski računiŽiro račun (engl. giro account) je račun preko kojeg vlas... stanovništva porasli su 17 posto, depoziti po viđenju osam posto, a oročeni depoziti 10,3 posto. Ukupni depoziti stanovništva povećani su za približno 2,45 milijardi KM.
Rast se tijekom godine i ubrzao. U siječnju je godišnja stopa rasta depozita stanovništva iznosila 11,9 posto, a u srpnju 13,2 posto. Financa.ba je početkom godine već pratila rast depozita i promjenu njihove strukture.
Građani imaju sve više novca u bankama, a najbrže raste njegov najlikvidniji dio.
Isti iznos na računu ne znači istu kupovnu moć
Godišnja inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u BiH u srpnju iznosila je 3,6 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
To ne znači da je svaki građanin s novcem u banci izgubio 3,6 posto. Depoziti nose različite kamate, a novac tijekom godine ulazi i izlazi s računa.
Ako cijene rastu brže od prinosa na novac, njegova realna vrijednost pada. Stanje na računu može ostati isto ili porasti za obračunatu kamatu, dok se tim iznosom istodobno može kupiti manje.
CBBiH je takvu situaciju već zabilježila. U Godišnjem izvještaju za 2025. navodi da je bankarski sektor ponovno ušao u područje negativnih realnih kamatnih stopa na novougovorene depozite. Ponderirana prosječna kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na oročene depozite stanovništva krajem godine iznosila je oko 2,2 posto, dok su kamate na depozite po viđenju ostale vrlo niske.
Nominalna kamata zato ne govori koliko je štediša stvarno dobio. Tek kada se usporedi s rastom cijena, vidi se je li kupovna moć štednje porasla ili pala.
Nije svaki novac na računu isti
Revolutovo istraživanje pokazalo je da dvije trećine ispitanika nikada nisu promijenile banku zbog bolje kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., dok 46 posto pogrešno procjenjuje svoj prinos nakon inflacije.
Ti rezultati ne opisuju ponašanje građana BiH jer nisu bili obuhvaćeni anketom. Pokazuju koliko se lako nominalna kamata zamijeni za stvarni prinos.
Za pojedinog štedišu odgovor ipak nije jednostavno traženje najvećeg mogućeg prinosa. Novac koji može zatrebati za nekoliko mjeseci nema istu svrhu kao novac koji se odvaja na deset ili dvadeset godina. Viši očekivani prinos u pravilu dolazi i s drukčijim rizikom.
Kod dugoročnije štednje računica se mijenja. Tada nije dovoljno pogledati koliko je banka pripisala kamate, nego koliko je od tog prinosa ostalo nakon rasta cijena.
Pitanje zato nije treba li novac držati u banci, nego čemu pojedini dio štednje služi. Za dio koji je stvarno dugoročna štednja vrijedi provjeriti koliki prinos donosi i je li nakon inflacije njegova kupovna moć veća ili manja nego godinu ranije.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
