Globalno tržište nafte ulazi u razdoblje pojačanih rizika i mogućih naglih skokova cijena. Na ovo upozoravaju vodeći ljudi energetske industrije. Iako je Brent posljednjih dana oslabio zbog optimizma oko mogućeg dogovora SAD‑a i Irana, temeljni problemi na strani ponude ostaju. Prema procjenama Chevrona, tek će se u lipnju i srpnju vidjeti puni razmjeri poremećaja.
Rat uklonio do 13 milijuna barela dnevno
Tromjesečni sukob na Bliskom istoku iz globalnog je sustava praktično izbacio između 12 i 13 milijuna barela nafte dnevno, što predstavlja jedan od najvećih poremećaja u modernoj povijesti energetike. Iako su tržišta zasad izdržala udar zahvaljujući visokim zalihama i intervencijama iz američkih strateških rezervi, ti “amortizeri” ubrzano nestaju.
Tijekom sljedećih nekoliko tjedana pritisci će se izravnije prelijevati na fizičke cijene. Očekujem dodatni rast posebno u naredna dva mjeseca.
Mike Wirth, Glavni izvršni direktor Chevrona
Zašto je cijena pala 10% — i zašto bi mogla ponovno rasti
Brent je u tjedan dana pao oko 10%, ponajviše zbog nade da bi Washington i Teheran mogli postići dogovor koji bi omogućio ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca — ključnog koridora kroz koji prolazi 20% svjetskog transporta sirove nafte.
No analitičari upozoravaju da je tržište preoptimistično. Čak i u slučaju političkog dogovora, normalizacija prometa neće biti brza.
Četiri mjeseca za povratak na 80% prijeratnog prometa, a tek se u 2027. godini očekuje potpuna normalizacija. Drugim riječima — i uz najbolji scenarij, tržište će još dugo biti pod pritiskom.
Sultan al‑Jaber, čelnik državne naftne kompanije Adnoc
Oštećena infrastruktura i skupa obnova
Veliki dio energetskih postrojenja u regiji teško je oštećen. Troškovi obnove mogli bi dosegnuti desetke milijardi dolara, što znači:
- sporiji povratak proizvodnje
- više troškove transporta
- dugotrajniji pritisak na cijene.
To dodatno komplicira ionako napetu situaciju na tržištu.
Vlade će povećavati strateške rezerve — što znači još veću potražnju
Wirth smatra da će aktualna kriza trajno promijeniti način na koji države razmišljaju o energetskoj sigurnosti. Nakon iskustava pandemije, rata u Ukrajini i sadašnjeg sukoba s Iranom, sve je jasnije da će mnoge zemlje krenuti u jačanje vlastitih obrambenih mehanizama. To prije svega znači povećavanje strateških rezervi, ali i snažnije okretanje diversifikaciji izvora kako bi se smanjila ovisnost o osjetljivim transportnim koridorima poput Hormuškog tjesnaca. Takve politike, iako nužne za dugoročnu stabilnost, stvaraju dodatnu potražnju na globalnom tržištu i time pojačavaju pritisak na rast cijena nafte u razdoblju koje je već obilježeno poremećajima u opskrbi.
Rizik recesije kao jedini “ventil”
Ipak, postoji i druga strana priče. Ako visoke cijene energije potraju predugo, mogle bi početi gušiti gospodarsku aktivnost, povećavati troškove industrije i općenito usporavati ekonomski zamah. U ekstremnijem scenariju, pojedina gospodarstva mogla bi se naći na rubu recesije, što bi prirodno dovelo do slabljenja potražnje za energentima. Taj pad potražnje mogao bi djelomično ublažiti pritisak na rast cijena nafte, ali bi istovremeno otvorio novi set makroekonomskih rizika koji bi dodatno zakomplicirali ionako nestabilnu globalnu sliku.
Tržište nafte ulazi u razdoblje izrazite neizvjesnosti. Iako je kratkoročni pad cijena donio određeni predah, temeljni problemi — poremećaji u opskrbi, oštećena infrastruktura i geopolitički rizici — ostaju snažno prisutni. Prema procjenama vodećih ljudi industrije, lipanj i srpanj mogli bi donijeti novi val rasta cijena, dok bi potpuna stabilizacija mogla potrajati godinama.
Analiza: zašto je nafta postala najopasniji ekonomski faktor
Dok se svijet bavi inflacijom, visokim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... i usporavanjem gospodarstva, nafta se tiho vraća kao ključni globalni rizik. Sukob na Bliskom istoku samo je ubrzao trend koji je već bio vidljiv: energetska sigurnost postaje najvažniji ekonomski prioritet država.
Tri su razloga zašto je 2026. godina prekretnica:
1. Geopolitika je ponovno jača od tržišta
Tržišta su godinama vjerovala da globalizacija jamči stabilnu opskrbu. No blokada Hormuza pokazala je koliko je sustav ranjiv. Jedan tjesnac može promijeniti cijene na svim kontinentima.
2. Strateške rezerve više nisu “posljednja opcija”
SAD i druge zemlje već su iscrpile dio rezervi tijekom prethodnih kriza. Povratak na prijašnje razine zahtijevat će godine — i milijarde dolara.
3. Energetska tranzicija nije dovoljno brza
Unatoč ulaganjima u obnovljive izvore, svijet i dalje ovisi o nafti. A kada ponuda padne, cijene rastu — bez obzira na zelene ambicije.
Što to znači za gospodarstva?
- skuplji transport i logistiku;
- veće troškove industrije;
- pritisak na inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre...;
- moguće usporavanje rasta
U takvom okruženju, nafta ponovno postaje najvažniji ekonomski indikator — možda važniji i od kamatnih stopa.
