Europska središnja banka napravila je prvi korak prema suzbijanju novog vala inflacijskih pritisaka, ali sve je više signala da to možda neće biti dovoljno. Nakon prvog povećanja kamatnih stopa u gotovo tri godine, pojedini dužnosnici ESB-a već poručuju da će monetarna politika vjerojatno morati ići korak dalje.
U središtu zabrinutosti ponovno je energija.
Sukob na Bliskom istoku i posljedice koje je ostavio na globalna energetska tržišta otvorili su pitanje hoće li Europa ponovno ući u razdoblje povišenih inflacijskih pritisaka upravo u trenutku kada se činilo da je najgori dio inflacijske krize iza nje.
Za kompanije, građane i investitore to nije samo pitanje cijena goriva.
Radi se o troškovima financiranja, investicijama, potrošnji i ukupnom smjeru europskog gospodarstva u narednim godinama.
Zašto je ESB ponovno podigao kamatne stope?
Europska središnja banka prošlog je tjedna prvi put nakon gotovo tri godine povećala kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
Odluka nije došla zbog trenutne inflacije.
Došla je zbog straha od onoga što bi se moglo dogoditi u mjesecima koji dolaze.
Rast cijena energenata često djeluje poput domino efekta.
Prvo rastu troškovi energije.
Zatim rastu troškovi prijevoza.
Potom proizvodnje.
Na kraju rastu cijene proizvoda i usluga koje plaćaju krajnji potrošači.
Upravo zato središnje banke posebnu pozornost posvećuju takozvanim sekundarnim inflacijskim učincima.
Kada se jednom preliju kroz cijelo gospodarstvo, inflaciju je mnogo teže zaustaviti.
Peter Kazimir: Nema mjesta za opuštanje
Među najglasnijim zagovornicima odlučnijeg pristupa trenutačno je guverner slovačke središnje banke i član Upravnog vijeća ESB-a Peter Kazimir.
U autorskom tekstu upozorio je da europski kreatori monetarne politike ne smiju prerano zaključiti da je posao završen.
“Ovo nije vrijeme za samozadovoljstvo i oklijevanje”, poručio je Kazimir.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada dio tržišta očekuje da bi povećanje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... moglo biti jednokratna mjera.
Kazimir smatra suprotno.
Prema njegovu mišljenju, trenutačne okolnosti sugeriraju da bi monetarna politika mogla imati još posla.
Drugim riječima, mogućnost novih povećanja kamatnih stopa ostaje otvorena.
Energija ponovno postaje najveći europski problem
Posljednjih godina europsko gospodarstvo naučilo je koliko snažno energetski šokovi mogu utjecati na cijene.
Rat u Ukrajini izazvao je najveću energetsku krizu u Europi u posljednjih nekoliko desetljeća.
Sada europski dužnosnici pozorno promatraju situaciju na Bliskom istoku.
Iako je postignut okvirni američko-iranski mirovni sporazum, Kazimir upozorava da posljedice sukoba neće nestati preko noći.
“Viši troškovi energije vjerojatno će ostati s nama dulje nego što su se mnogi nadali”, upozorio je.
To je posebno važno za Europu.
Za razliku od nekih drugih velikih gospodarstava, Europska unija i dalje ostaje značajno ovisna o uvozu energenata.
Svako ozbiljnije poskupljenje nafte ili plina brzo se odražava na troškove gospodarstva.
Što rast kamata znači za kompanije?
Za poslovnu zajednicu poruke iz ESB-a imaju vrlo konkretne posljedice.
Skuplji novac znači:
- veće troškove kredita
- skuplje financiranje investicija
- opreznije planiranje širenja poslovanja
- veći pritisak na profitabilnost
Kompanije koje su posljednjih godina rasle zahvaljujući povoljnom financiranju sada se suočavaju s potpuno drukčijim okruženjem.
Posebno su izloženi sektori koji zahtijevaju velika ulaganja poput:
- nekretnina
- proizvodnje
- energetike
- infrastrukture
Istodobno, više kamatne stope često usporavaju osobnu potrošnju, što dodatno utječe na gospodarsku aktivnost.
Tržišta su vjerovala u smirivanje inflacije
Do prije nekoliko mjeseci prevladavalo je mišljenje da će inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u europodručju postupno nastaviti silazni trend.
Zbog toga su financijska tržišta očekivala relativno stabilno razdoblje monetarne politike.
No energetski rizici ponovno mijenjaju očekivanja.
Ako cijene energenata ostanu povišene dulje vrijeme, ESB bi mogao biti prisiljen nastaviti s restriktivnijom politikom nego što se ranije predviđalo.
To stvara novu razinu neizvjesnosti za poduzeća i investitore.
Europa između inflacije i usporavanja rasta
Problem za ESB je činjenica da se europsko gospodarstvo već suočava sa slabijim rastom.
Njemačka industrija prolazi kroz zahtjevno razdoblje.
Potrošnja kućanstava još uvijek nije potpuno oporavljena.
Investicije su pod pritiskom viših troškova kapitala.
Zbog toga je svako povećanje kamata osjetljiva odluka.
Središnja banka mora pronaći ravnotežu između dva rizika.
S jedne strane nalazi se inflacija.
S druge strane gospodarsko usporavanje.
Pogrešna procjena mogla bi dodatno otežati situaciju.
Zašto su sljedeći mjeseci ključni?
Trenutačno nitko ne može sa sigurnošću procijeniti hoće li novi energetski pritisci biti kratkoročni ili dugotrajniji.
Upravo će odgovor na to pitanje odrediti i smjer monetarne politike.
Ako se cijene energenata stabiliziraju, ESB bi mogao izbjeći agresivnije poteze.
Ako rast cijena potraje, europski dužnosnici mogli bi biti prisiljeni dodatno pooštriti uvjete financiranja.
To znači da će sljedećih nekoliko mjeseci biti presudno za kompanije, investitore i građane diljem europodručja.
Nova faza borbe protiv inflacije
Poruka koju šalje Peter Kazimir prilično je jasna.
ESB smatra da je napravio prvi korak, ali ne vjeruje da je borba protiv inflacije završena.
Za europsko gospodarstvo to znači ulazak u novu fazu.
Fazu u kojoj će kretanje cijena energije ponovno imati ključnu ulogu u određivanju kamata, investicija i gospodarskog rasta.
Najveći izazov za Europu više nije samo zaustaviti inflaciju. Najveći izazov bit će učiniti to bez ozbiljnijeg ugrožavanja gospodarskog oporavka.
