Nakon što je sredinom lipnja upozorio na moguće zatvaranje baze u Beogradu, Wizz Air dodatno zaoštrava spor sa srpskim regulatorom. Kompanija najavljuje pravnu borbu protiv novih propisa. Istodobno, Europska komisija provjerava jesu li usklađeni sa Sporazumom o zajedničkom europskom zračnom prostoru.
Ovaj slučaj nadilazi poslovanje jedne zrakoplovne kompanije. Otvara pitanje koliko je regulatorni okvir predvidiv za strane investitore i može li promjena pravila nakon godina poslovanja utjecati na buduća ulaganja u zrakoplovni sektor.
Wizz Air tvrdi da su pravila promijenjena na njegovu štetu
Kako prenosi EX-Yu Aviation News, iz Wizz Aira poručuju da su novi propisi doneseni petnaest godina nakon što je kompanija otvorila bazu u Beogradu te smatraju da su usmjereni upravo protiv njih.
Tvrtka ističe da ostaje predana srpskom tržištu. Istodobno poručuje da će “iskoristiti sva pravna sredstva” kako bi osporila odluku. Dodaju da žele pronaći rješenje prihvatljivo i za lokalne institucije i za prijevoznika, no dosadašnji razgovori s nadležnim tijelima nisu donijeli pomak.
Prema njihovim tvrdnjama, cilj novih pravila je ograničiti konkurenciju u korist domaćeg nacionalnog prijevoznika.
Posljedice bi osjetili putnici i tržište rada
Ako bi baza u Beogradu bila zatvorena, posljedice ne bi osjetio samo Wizz Air.
Kompanija upozorava da bi dio zaposlenika mogao ostati bez posla, dok bi putnici izgubili dio izravnih linija koje danas povezuju Srbiju s europskim destinacijama. Wizz Air naglašava da je upravo kroz bazu u Beogradu godinama ulagao u razvoj lokalnog tržišta i otvaranje novih ruta.
U međuvremenu je pokrenuta i peticija za ostanak baze, koja je prikupila gotovo 5.000 potpisa.
Europska komisija uključila se u spor
Slučaj više nije isključivo pitanje srpskog regulatora.
Europska komisija potvrdila je za EX-Yu Aviation News da ju je kontaktirao Wizz Air te da je već u komunikaciji sa srpskim vlastima.
Bruxelles provjerava jesu li izmjene propisa u skladu sa Sporazumom o zajedničkom europskom zračnom prostoru. Tim se sporazumom Srbija obvezala uskladiti dio svojih pravila s europskim zakonodavstvom.
Ishod tog postupka mogao bi biti važan ne samo za Wizz Air nego i za buduće odnose Srbije s europskim zrakoplovnim tržištem.
Regulatorni rizik postaje investicijski rizik
Ovakvi regulatorni sporovi imaju posljedice koje nadilaze zrakoplovnu industriju.
Stabilan i predvidiv regulatorni okvir ključan je za međunarodne kompanije. Jednako je važan kao porezna politika ili veličina tržišta. Kada se pravila značajno promijene nakon velikih ulaganja, raste percepcija regulatornog rizika, što može utjecati na buduće investicijske odluke.
Za Srbiju je zato ovaj slučaj i pitanje investicijske reputacije. Način na koji će biti riješen mogao bi poslati važnu poruku drugim međunarodnim kompanijama koje razmatraju ulaganja u zemlju.
Odluka koja može promijeniti tržište
Za sada Wizz Air ne odustaje od baze u Beogradu i poručuje da mu je cilj nastaviti širiti poslovanje u Srbiji. Istodobno, spreman je pravnim putem osporiti odluku ako dogovor izostane.
Hoće li spor završiti kompromisom ili dugotrajnim pravnim postupkom, ovisit će prije svega o razgovorima između srpskih vlasti, Europske komisije i zrakoplovne kompanije.
Jedno je, međutim, već jasno – ovo više nije samo pitanje jedne baze, nego test odnosa između regulatora, tržišnog natjecanja i povjerenja stranih investitora.
