Solarna energija postaje pitanje gospodarske sigurnosti. Energetske krize više se ne mjere samo cijenom nafte i plina, nego i sposobnošću gospodarstava da proizvode vlastitu električnu energiju.
Nova analiza udruge SolarPower Europe pokazuje da su solarne elektrane između 1. ožujka i 15. srpnja Europi uštedjele oko 20 milijardi eura smanjenjem potrebe za uvozom plina. To znači da je zahvaljujući sunčevoj energiji europsko gospodarstvo u prosjeku štedjelo oko 146 milijuna eura dnevno.
Podaci dolaze u razdoblju novih napetosti na Bliskom istoku koje su ponovno uzdrmale energetska tržišta.
Sredinom tjedna cijena barela nafte Brent dosegnula je oko 85 dolara, odnosno približno 74 eura, gotovo 11 eura više nego prije eskalacije sukoba između Izraela, SAD-a i Irana krajem veljače. Istodobno je cijena prirodnog plina na europskom referentnom tržištu u Nizozemskoj porasla za oko 20 eura, dodatno povećavajući pritisak na europsko gospodarstvo.
Upravo zato SolarPower Europe upozorava da obnovljivi izvori energije danas imaju mnogo širu ulogu od smanjenja emisija ugljikova dioksida. Oni postaju važan element europske energetske i gospodarske sigurnosti.
Glavna izvršna direktorica SolarPower Europe Walburga Hemetsberger ističe da je elektrifikacija ključ dugoročne energetske otpornosti te da Europa može znatno brže ubrzati taj proces.
Sunce prvi put preuzelo vodeću ulogu
Koliko se europski energetski sustav mijenja pokazali su i lipanjski podaci.
Sunčeva energija postala je najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji s udjelom od 25 posto, što predstavlja povijesnu prekretnicu za europski elektroenergetski sustav.
Trend nije rezultat samo jednog sunčanog mjeseca. Posljednjih godina europske zemlje snažno povećavaju ulaganja u obnovljive izvore, a učinci tih investicija sada postaju jasno vidljivi.
Obnovljivi izvori mijenjaju energetsku kartu Europe
Pojedine europske zemlje već pokazuju koliko ulaganja u obnovljive izvore mogu ublažiti posljedice energetskih šokova.
Od 2019. godine Španjolska je više nego udvostručila kapacitete za proizvodnju električne energije iz vjetra i Sunca, dodavši oko 40 gigavata novih kapaciteta. Istodobno, zemlje poput Austrije i Švedske značajan dio električne energije dobivaju iz hidroelektrana, čime dodatno smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima.
Promjena je vidljiva i na razini cijele Europske unije. Prošle godine vjetar i Sunce prvi su put proizveli više električne energije od fosilnih goriva. Obnovljivi izvori činili su 30 posto ukupne proizvodnje električne energije, dok je udio fosilnih goriva pao na 29 posto.
Stručnjaci taj trenutak smatraju jednom od najvažnijih prekretnica europske energetske tranzicije.
Energija postaje pitanje konkurentnosti
Najnovija događanja pokazuju da ulaganja u obnovljive izvore više nisu samo klimatska politika ni dugoročna razvojna strategija. Ona postaju zaštita od geopolitičkih rizika, volatilnih cijena energenata i sve neizvjesnijeg globalnog tržišta.
Dok svaka nova kriza na Bliskom istoku gotovo trenutačno podiže cijene nafte i plina, proizvodnja električne energije iz Sunca i vjetra ostaje neovisna o međunarodnim sukobima i poremećajima u opskrbnim lancima.
Zato se energetska tranzicija danas sve manje promatra isključivo kroz zaštitu okoliša, a sve više kao pitanje gospodarske otpornosti, stabilnosti cijena i dugoročne konkurentnosti europskog gospodarstva.
