Halil Oković za dionicu Privredne banke Sarajevo nudi 163,55 KM. Na Sarajevskoj burzi investitori za istu dionicu plaćaju oko 250 KM. Razlika je gotovo 53 posto.
Nakon što je Oković s povezanim društvima pokrenuo proces preuzimanja banke, fokus se zato pomaknuo s pitanja tko želi preuzeti PBS na mnogo intrigantnije pitanje: tko njegove dionice plaća toliko više – i zašto?
Ponuda je 163,55 KM, tržište kaže 250 KM
Halil Oković zajedno s kompanijama OKAC d.o.o. Goražde i Goraždeputevi d.o.o. Goražde objavio je ponudu za preuzimanje preostalih dionica Privredne banke Sarajevo.
Ponuda se odnosi na 303.156 dionica, odnosno 77,4975 posto ukupnog broja dionica banke. Oković i povezana društva već kontroliraju 22,5 posto dionica s pravom glasa.
Prema podacima objavljenima na Sarajevskoj burzi, ponuđena cijena iznosi 163,55 KM po dionici.
No trgovanje na burzi pokazuje sasvim drukčiju sliku.
Dionicama Privredne banke Sarajevo posljednjih se tjedana u više navrata trgovalo po cijeni od oko 250 KM, uz značajne promete. Dana 12. kolovoza u osam transakcija prometovana je 2.001 dionica PBS-a po cijeni od 249,98 KM, što znači da je vrijednost trgovanja samo tim dionicama bila gotovo pola milijuna KM.
Trgovanje se nastavilo i nakon objave ponude. Dan poslije, 13. kolovoza, na burzi je kroz dvije transakcije prodano još 1.000 dionica po cijeni od 250 KM, odnosno za ukupno 250.000 KM.
Netko je, dakle, bio spreman platiti 250.000 KM za paket za koji bi prema Okovićevoj ponudi dobio 163.550 KM.
To je teško zanemariti.
Jedna banka, dvije vrijednosti: 64 ili 98 milijuna KM?
Razlika postaje još zanimljivija kada dvije cijene preslikamo na svih 391.182 dionice Privredne banke Sarajevo.
Po cijeni iz ponude njihova ukupna vrijednost iznosila bi približno 64 milijuna KM.
Po burzovnoj cijeni od 250 KM dolazimo do gotovo 98 milijuna KM.
Razlika je oko 34 milijuna KM.
To, naravno, ne znači da bi sve dionice banke bilo moguće prodati po 250 KM. Sarajevska burza relativno je malo i manje likvidno tržište, pa se cijena ograničenog paketa ne može automatski preslikati na vrijednost cijele banke.
Ali teško je govoriti o slučajnoj transakciji kada se trgovanje oko iste razine ponavlja uz značajne promete.
Je li 250 KM doista previsoka cijena?
Još jedan podatak dodatno komplicira priču.
Prema analizi Bloomberg Adrije, PBS se pri cijeni od približno 250 KM trgovao uz odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti, odnosno P/B, od oko 1,2. Usporedive banke srednje i istočne Europe bile su oko 1,7.
To ne znači automatski da je PBS podcijenjen. Vrijednost banke ovisi o profitabilnosti, kvaliteti aktiveU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja..., kapitalu, rizicima i očekivanjima budućeg poslovanja.
Ipak, pokazuje da 250 KM ne mora biti neracionalna cijena samo zato što je znatno viša od Okovićeve ponude.
Ako cijena od 250 KM odgovara približno 1,2 puta knjigovodstvene vrijednosti, ponuda od 163,55 KM implicira omjer od oko 0,78.
Pojednostavljeno, ponuđena cijena banku vrednuje ispod njezine knjigovodstvene vrijednosti.
Tko onda kupuje?
Tu dolazimo do pitanja na koje javno dostupni podaci zasad ne daju jasan odgovor.
Tko posljednjih tjedana ulaže značajan kapital u dionice Privredne banke Sarajevo po cijeni od oko 250 KM?
Prvo objašnjenje je najjednostavnije: pojedini investitori smatraju da PBS vrijedi više od ponuđenih 163,55 KM.
Drugo je zanimljivije: netko možda gradi ozbiljniju vlasničku poziciju u banci.
Kod banke s relativno raspršenom vlasničkom strukturom veći paket dionica može imati i stratešku vrijednost. Kupcu tada nije presudna samo kratkoročna razlika između kupovne i prodajne cijene, nego udio koji može steći.
Postoji i treći scenarij – dio tržišta mogao bi računati na povećanje postojeće ponude ili pojavu drugog zainteresiranog kupca.
Za to zasad nema javne potvrde.
Kupnja po 250 KM zato nosi i vrlo konkretan rizik. Ako ne stigne viša ponuda i potražnja oslabi, aktualna ponuda investitoru koji je dionice platio 250 KM ne pruža zaštitu od mogućeg pada cijene.
Priča očito nije završena
Ponuda za preuzimanje i burzovna cijena ne moraju biti jednake. Dioničari sami odlučuju hoće li prodati, a tržište formira vlastitu procjenu vrijednosti.
Ipak, jaz od gotovo 53 posto teško je zanemariti, posebno kada se trgovanje po višoj cijeni nastavlja i nakon što je ponuda postala poznata.
Dosadašnje transakcije pokazuju da su pojedini investitori spremni PBS vrednovati znatno više od Okovićeve ponude.
Ostaje zato najvažnije pitanje: tko kupuje dionice Privredne banke Sarajevo po 250 KM i što želi postići tim udjelom?
Odgovor bi mogao objasniti zašto tržište trenutno daje toliko višu cijenu od one ponuđene u preuzimanju – ali i pokazati postoji li u ovoj vlasničkoj priči još jedan ozbiljan igrač kojeg javnost zasad ne vidi.
