Strana ulaganja u BiH tijekom 2025. pala su 14,9 posto, ali ukupan iznos pokazuje samo dio priče. Vlasnička ulaganja smanjena su gotovo za trećinu, dok je reinvestirana dobit postojećih stranih kompanija nosila najveći dio priljeva. Prvi podaci za 2026. daju povoljniji signal, ali još ne potvrđuju preokret.
Prema revidiranim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, priljev izravnih stranih ulaganja u 2025. iznosio je 1,413 milijardi KM, u usporedbi s 1,661 milijardom KM godinu ranije.
U dijelu medijskih objava navodi se pad od približno 20 posto jer se rezultat za 2025. uspoređuje s ranije objavljenih 1,76 milijardi KM. CBBiH je, međutim, revidirala podatke za prethodne dvije godine. Usporediva serija zato pokazuje pad od 14,9 posto.
Važnije pitanje nije samo koliko je kapitala ušlo. Ključno je u kojem je obliku stigao.
Reinvestirana dobit nosila je 85 posto priljeva
Izravna strana ulaganja ne čini samo kapital uložen u novu tvornicu, poslovnicu ili kompaniju. Statistika obuhvaća vlasničke udjele, reinvestiranu dobit i ostali kapital, koji uključuje financijske odnose između povezanih društava.
Reinvestirana dobit stranih kompanija porasla je s približno 904,5 milijuna KM u 2024. na 1,205 milijardi KM u 2025. Rast je iznosio 33,3 posto, a reinvestirana dobit činila je čak 85,3 posto ukupnog godišnjeg priljeva.
To pokazuje da su kompanije sa stranim vlasnicima znatan dio ostvarene dobiti zadržale u društvima koja posluju u BiH.
Iz tih podataka, međutim, nije moguće utvrditi kako je zadržana dobitZadržana dobit (engl. retained earnings) je dio vlasničke ... iskorištena. Ona može financirati opremu i proširenje poslovanja, ali i obrtni kapital ili jačanje bilance. CBBiH ne objavljuje podatke iz kojih bi se moglo izračunati koliko je reinvestirana dobit stvorila novih radnih mjesta, proizvodnih kapaciteta ili izvoza.
Vlasnička ulaganja pala su 30 posto
Dok je reinvestirana dobit snažno porasla, vlasnička ulaganja kretala su se u suprotnom smjeru.
Smanjena su s 465,3 milijuna KM u 2024. na 324,6 milijuna KM u 2025., odnosno 30,2 posto.
Vlasničko ulaganje nije automatski greenfield investicija. Može predstavljati osnivanje kompanije, dokapitalizaciju postojećeg društva ili kupnju vlasničkog udjela. Ipak, pad ove kategorije pokazuje da je tijekom godine u BiH ušlo znatno manje vlasničkog kapitala.
Treća komponenta, ostali kapital, pala je s pozitivnog 291 milijuna KM na minus 117,1 milijun KM. Negativan rezultat može nastati zbog otplate međukompanijskih zajmova i drugih transakcija između povezanih društava. Ne znači nužno da je strani investitor napustio BiH, ali je smanjio ukupan priljev.
Slika je zato prilično jasna: ukupna ulaganja pala su unatoč rastu reinvestirane dobiti jer su vlasnička ulaganja oslabila, a ostali kapital prešao u negativno područje.
Financije i trgovina ispred proizvodnje
Struktura prema djelatnostima pokazuje gdje je evidentiran najveći dio kapitala.
Financijske usluge privukle su 427,3 milijuna KM, najviše među svim djelatnostima. Od toga je približno 403,5 milijuna KM bila reinvestirana dobit, oko 94 posto priljeva u vodećem sektoru.
Slijede trgovina na malo sa 176,2 milijuna i trgovina na veliko sa 154,3 milijuna KM.
U maloprodaji je evidentirano približno 224,3 milijuna KM vlasničkog kapitala, gotovo 69 posto svih vlasničkih ulaganja tijekom godine. Konačni priljev u sektor bio je niži jer je ostali kapital zabilježio negativan rezultat.
CBBiH ne objavljuje raspodjelu prema pojedinačnim kompanijama. Zbog toga se iz službene statistike ne može pouzdano utvrditi koji su trgovci unijeli najveći dio kapitala.
Prerađivačka industrija privukla je približno 225,7 milijuna KM, oko 16 posto ukupnih stranih ulaganja. Vlasnička ulaganja u proizvodne djelatnosti iznosila su oko 63 milijuna KM, manje od petine ukupnog vlasničkog kapitala evidentiranog tijekom godine.
Podaci ne pokazuju koliko je tih ulaganja bilo greenfield niti kakav je bio njihov učinak na zaposlenost i izvoz. Pokazuju da su financijske usluge i trgovina privukle znatno veći dio kapitala od prerađivačke industrije.
Njemačka vodeća prema priljevu, Hrvatska prema stanju
Najviše kapitala tijekom 2025. stiglo je iz Njemačke, 271,6 milijuna KM. Slijede Srbija s 206,2 milijuna i Austrija s 205,9 milijuna KM.
Njemačka se izdvaja i s približno 237,8 milijuna KM vlasničkih ulaganja. Bez istodobnog presjeka prema zemlji, djelatnosti i kompaniji taj se iznos ipak ne može pripisati određenim projektima.
Hrvatska je ostvarila godišnji priljev od 165,4 milijuna, a Slovenija 146,6 milijuna KM. Regionalni kapital ostaje važan dio investicijske slike, što potvrđuje i rast slovenskih ulaganja te pozicija BiH među njihovim glavnim odredištima.
Na kraju 2025. ukupno stanje izravnih stranih ulaganja u BiH dosegnulo je 22,16 milijardi KM. Najveći iznos odnosio se na Hrvatsku s 3,26 milijardi, Austriju s 3,13 milijardi i Srbiju s 3,03 milijarde KM.
Godišnji priljev pokazuje što se dogodilo tijekom jedne godine. Ukupno stanje obuhvaća akumulirana ulaganja i rezultate poslovanja kompanija sa stranim vlasništvom kroz dulje razdoblje. Ta dva pokazatelja zato ne treba poistovjećivati.
Strana ulaganja u BiH bolje krenula u 2026.
Preliminarni podaci platne bilance daju povoljniji signal za početak 2026.
Povećanje obveza prema stranim izravnim investitorima u prvom tromjesečju iznosilo je 392,9 milijuna KM, u usporedbi s 341,2 milijuna KM u istom razdoblju prošle godine. Unutar te kvartalne serije riječ je o rastu od 15,1 posto.
Taj rezultat još nema jednako detaljnu i revidiranu strukturu kao godišnje istraživanje za 2025. Ne pokazuje koliko otpada na reinvestiranu dobit, iz kojih država dolazi kapital niti koje su djelatnosti privukle najveće iznose.
Zbog toga se zasad može govoriti o povoljnijem početku godine, ali ne i o potvrđenom investicijskom preokretu.
Pravi test bit će struktura kapitala: dolaze li snažnija vlasnička ulaganja koja stvaraju proizvodnju, izvoz i radna mjesta ili BiH i dalje najvećim dijelom ovisi o dobiti kompanija koje su već ovdje.
