Mladima je sve teže ući na tržište rada. Početničkih prilika je manje, konkurencija veća, a dio poslova na kojima su generacije prije njih stjecale prvo iskustvo već mijenja umjetna inteligencija.
No u jednom dijelu tržišta događa se upravo suprotno.
Generacija Z postala je glavni izvor novih zaposlenika za neke od najtraženijih i najbolje plaćenih AI poslova.
Na pozicijama Forward Deployed Engineera i AI Engineera pripadnici generacije Z čine više od dvije trećine novozaposlenih, dok medijalne godišnje plaće dosežu 199.000 odnosno 166.000 dolara.
Iza tih brojki krije se važnija promjena: AI počinje mijenjati odnos između iskustva, dobi i vrijednosti na tržištu rada.
AI poslovi rastu mnogo brže od ostatka tržišta
Potražnja objašnjava velik dio priče.
Prema novom istraživanju LinkedIna, broj oglasa za AI poslove u SAD-u porastao je 14 posto između 2023. i 2024., a zatim čak 156 posto između 2024. i 2025. godine.
Kompanije pritom ne traže samo ljude koji znaju koristiti AI alate. Traže stručnjake koji ih mogu graditi, povezati s podacima i postojećim sustavima te pretvoriti u konkretan poslovni rezultat.
Za takvo znanje spremne su platiti veliku premiju.
Medijalna godišnja plaća navedena u tipičnom oglasu za AI posao iznosi oko 177.000 dolara. Kod poslova koji nisu povezani s umjetnom inteligencijom iznosi približno 80.000 dolara.
Razlika je veća od dvostruke.
Zašto Gen Z osvaja neke od najskupljih AI poslova?
Pripadnici generacije Z čine oko 69 posto novih AI Engineera i 68 posto novih Forward Deployed Engineera.
To je posebno zanimljivo jer ista generacija istodobno teže ulazi na šire tržište rada.
Jedan od razloga krije se u samoj prirodi nove tehnologije.
Dvadesetpetogodišnjak ne može imati deset godina iskustva u području koje se upravo ubrzano razvija. Može, međutim, imati specifično znanje koje kompaniji treba danas.
U AI ekonomiji godine iskustva nisu nestale kao prednost, ali rijetko i odmah primjenjivo znanje može ih vrlo brzo nadoknaditi.
Na vodećim pozicijama slika je drukčija. Milenijalci čine oko 60 posto novih zaposlenih na poziciji Head of AI, gdje medijalna godišnja plaća doseže približno 236.000 dolara.
Već se tako nazire nova podjela: mlađi snažno ulaze u tehničke AI uloge, dok iskusniji stručnjaci češće preuzimaju upravljanje AI funkcijama.
Posao od 199.000 dolara koji donedavno gotovo nitko nije poznavao
Forward Deployed Engineer možda najbolje pokazuje koliko se tržište brzo mijenja.
Naziv pozicije široj javnosti još uvijek govori malo, ali kompanijama postaje sve važniji.
Takav stručnjak radi neposredno s klijentom, razumije njegov poslovni problem, povezuje AI s postojećim podacima i sustavima te tehnologiju pretvara u rješenje koje se može koristiti u stvarnom poslovanju.
Njegov posao, pojednostavljeno, nije samo napraviti AI nego ga natjerati da radi za kompaniju.
Upravo je to jedno od uskih grla današnjeg AI buma.
Kompanije mogu kupiti pristup modelima i investirati u infrastrukturu. Puno je teže pronaći ljude koji razumiju tehnologiju dovoljno dobro da je pretvore u bolji proizvod, niži trošak ili novi prihod.
Zato je Forward Deployed Engineer već među najčešćim AI zanimanjima u oglasima na LinkedInu.
Diploma nije nestala iz jednadžbe
Brzi rast AI poslova mogao bi stvoriti dojam da je dovoljno završiti nekoliko tečajeva i naučiti koristiti najnovije alate.
Podaci pokazuju drukčije.
Čak 91 posto zaposlenih na AI poslovima ima najmanje fakultetsku diplomu. Na vodećim pozicijama obrazovna ljestvica ide još više, uz značajan udio ljudi s magisterijem i doktoratom.
Ali diploma sama po sebi nije dovoljna.
Poslodavci traže praktično iskustvo s podacima, razumijevanje AI sustava i sposobnost primjene tehnologije na stvarne probleme. Vlastiti projekti i kvalitetan portfolio zato mogu postati važan dokaz sposobnosti, posebno na početku karijere.
Kako smo već pisali na Financa.ba, uz AI se mijenjaju i vještine koje određuju vrijednost zaposlenika. Tehnološko znanje raste na važnosti, ali s njim i prosudba, prilagodljivost, komunikacija i sposobnost rješavanja problema.
AI stvara i novi jaz
Iza visokih plaća postoji i znatno manje pozitivna brojka.
Žene čine samo 26 posto novih zaposlenih na AI pozicijama, dok kod ostalih poslova čine približno polovinu novozaposlenih.
Na vrhu je razlika još izraženija. Žene čine tek oko petine novih zaposlenih na poziciji Head of AI.
To nije samo pitanje zastupljenosti.
Ako AI poslovi nose plaće više nego dvostruko veće od onih izvan sektora, nejednak pristup tim pozicijama mogao bi s vremenom produbiti razlike u prihodima, napredovanju i stvaranju bogatstva.
AI tako ne stvara samo novu premiju za znanje. Mogao bi stvoriti i novi ekonomski jaz između onih koji toj premiji imaju pristup i onih koji ga nemaju.
Najvrjedniji poslovi možda tek dobivaju imena
Najvažnija poruka ovih podataka zato nije da bi svi mladi trebali postati AI inženjeri.
Vrijednost se pomiče prema ljudima koji mogu graditi AI, raditi s podacima, primijeniti tehnologiju i povezati je s konkretnim poslovnim problemom.
To mijenja i pitanje koje bi si trebali postavljati studenti, zaposlenici, kompanije i obrazovne institucije.
Više nije dovoljno pitati koja će zanimanja AI ugroziti.
Treba prepoznati koja nova zanimanja stvara i koliko brzo možemo razviti ljude sposobne da ih preuzmu.
Forward Deployed Engineer do prije nekoliko godina većini ljudi nije značio gotovo ništa. Danas takav posao može vrijediti 199.000 dolara godišnje.
Sutra će se pojaviti novi nazivi koje danas možda još ni ne poznajemo.
Najveći problem tržišta rada zato možda neće biti nedostatak poslova, nego nedostatak ljudi spremnih za poslove koji upravo nastaju.
