Rad na daljinu značajno je promijenio način na koji zaposlenici organiziraju svoje radno vrijeme. To je posebno vidljivo petkom, koji sve više nalikuje prijelazu prema vikendu nego klasičnom radnom danu.
Podaci pokazuju jasan trend: zaposlenici petkom danas rade manje nego prije pandemije, a u nekim slučajevima radni dan skraćen je i za oko sat i pol.
Kako se promijenio radni tjedan?
Između 2019. i 2024. godine znatno se povećao broj zaposlenika koji rade hibridno ili potpuno na daljinu.
Četvrtkom i petkom između 35 i 40 posto zaposlenika radi od kuće, dok je prije pandemije taj udio iznosio oko 15 posto.
Istodobno se kraj radnog tjedna počeo pomalo pomicati prema ranijim satima. Zaposlenici sve češće završavaju s poslom prije uobičajenog vremena, i to neovisno o tome rade li od kuće ili iz ureda.
Petak postaje kraći radni dan
Najizraženija promjena upravo je petkom.
Zaposlenici koji mogu raditi na daljinu u prosjeku rade oko 90 minuta manje nego 2019. godine.
Primjerice, prosječan petak koji je prije trajao oko 8 sati i 24 minute danas traje približno sedam sati.
Dio izgubljenog vremena raspoređuje se na druge dane. Srijedom se, primjerice, radi nešto dulje nego prije. Ipak, dio vremena jednostavno se pretvara u slobodno vrijeme.
Rad na daljinu briše granicu između posla i privatnog vremena
Rad na daljinu dodatno je ublažio granicu između radnog vremena i privatnog života.
Kada nema fizičkog odlaska iz ureda, kraj radnog dana postaje fleksibilniji. Petak se zato prirodno može pretvoriti u svojevrsni „uvod u vikend“.
Ta promjena samo je pojačala trend koji je postojao i ranije – petak je tradicionalno bio nešto opušteniji radni dan.
Fleksibilnost donosi brojne prednosti
Fleksibilni modeli rada zaposlenicima omogućuju veću kontrolu nad vlastitim vremenom.
Među najvažnijim prednostima su:
- bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života
- veća autonomija zaposlenika
- mogućnost zapošljavanja ljudi neovisno o njihovoj lokaciji
- širi bazen dostupnih talenata
Za poslodavce to može značiti i veću konkurentnost te lakše privlačenje i zadržavanje zaposlenika.
Manje preklapanja može otežati suradnju
Fleksibilnost ipak ima i svoju cijenu.
Kada članovi tima rade u različito vrijeme, smanjuje se broj sati tijekom kojih su svi dostupni. To može otežati komunikaciju, koordinaciju i donošenje odluka.
Manje je i spontanih razgovora te neformalnih razmjena ideja koje često nastaju kada ljudi rade zajedno u istom prostoru.
Budućnost traži ravnotežu
Čini se da će rad na daljinu i fleksibilni modeli rada ostati važan dio modernog radnog okruženja. Pravi izazov zato više nije pitanje treba li zaposlenicima omogućiti fleksibilnost, nego kako je organizirati tako da ne naruši suradnju.
Ako svaki zaposlenik potpuno prilagodi raspored vlastitim potrebama, timsko preklapanje može postati premalo. S druge strane, previše stroga pravila mogu poništiti glavne prednosti fleksibilnog rada.
Petak više nije isti
Rad na daljinu očito mijenja ritam cijelog radnog tjedna, a petak je jedan od najboljih primjera te promjene.
Kraći i fleksibilniji petak zaposlenicima može donijeti bolju ravnotežu i više slobodnog vremena, ali organizacijama istodobno postavlja novi izazov: kako zadržati dovoljno zajedničkog vremena za kvalitetnu suradnju.
Budućnost rada zato će vjerojatno pripasti modelima koji uspješno spajaju fleksibilnost zaposlenika i potrebe tima.
Što to znači za tržište rada u BiH?
Trend fleksibilnog rada sve je važniji i za tržište rada u Bosni i Hercegovini. Iako rad na daljinu još nije jednako zastupljen u svim sektorima, mogućnost rada za domaće i strane poslodavce iz bilo kojeg mjesta mijenja očekivanja zaposlenika.
Za radnike u BiH fleksibilnost može značiti pristup većem broju poslovnih prilika bez potrebe za preseljenjem. Istodobno, domaćim poslodavcima omogućuje da lakše privuku i zadrže stručnjake koji bi inače posao tražili u inozemstvu.
Posebno je važan za mlađe i digitalno orijentirane zaposlenike, kojima mogućnost rada na daljinu sve češće predstavlja jedan od kriterija pri izboru poslodavca.
S druge strane, potpuno udaljeni rad može dodatno otvoriti domaće tržište konkurenciji stranih kompanija. Zaposlenik iz BiH danas može raditi za tvrtku iz druge države bez napuštanja svog grada.
Zato fleksibilnost više nije samo pitanje zadovoljstva zaposlenika. Za BiH ona postaje i pitanje konkurentnosti domaćih poslodavaca te način zadržavanja ljudi na domaćem tržištu rada.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
