Atlantic je preuzeo Osem i time dobio Kekec, zaposlenike i proizvodni pogon u Murskoj Soboti. No najvažniji dio transakcije možda nije poznati slovenski brend, nego ono što Atlantic s tom tvornicom tek namjerava napraviti.
Ukupna vrijednost akvizicije i planiranih ulaganja premašuje 40 milijuna eura. Murska Sobota trebala bi postati treća proizvodna lokacija za delikatesne namaze, uz postojeće pogone u Izoli i Hadžićima u Bosni i Hercegovini.
Iza toga stoji jasna poslovna računica: Atlantic povećava kapacitete tamo gdje već ima snažan brend, rastuću prodaju i prostor za širenje prema zapadnoj Europi.
Atlantic nije kupio samo Kekec
Osem je 2024. ostvario oko šest milijuna eura prihoda. U Atlanticovim razmjerima to nije velik posao.
Zato akviziciju nije dovoljno promatrati kroz prihode kompanije koju Atlantic preuzima.
Atlantic dobiva Kekec, proizvodnju mesnih i delikatesnih namaza, postojeće poslove s trgovačkim robnim markama, zaposlenike i pogon koji može proširivati.
Pravi razmjer transakcije vidi se tek kada se Osem stavi uz Atlanticovo postojeće poslovanje s delikatesnim namazima.
Delikatesni namazi jedan su od Atlanticovih važnih generatora rasta. Prihodi te kategorije u 2025. povećani su 10,2 posto, a nakon zaključenja transakcije kompanija je potvrdila da Mursku Sobotu planira razvijati kao treću proizvodnu lokaciju za delikatesne namaze, uz Izolu i Hadžiće u BiH, s fokusom na izvoz prema zapadnoeuropskim tržištima.
Drugim riječima, Atlantic ne ulazi u novi posao. Povećava prostor za rast posla koji već poznaje.
Njemačka objašnjava zašto mu treba treća lokacija
U središtu te računice nalazi se Argeta.
Brend je od snažne regionalne pozicije prerastao u proizvod koji Atlantic sve snažnije širi prema zapadnoj Europi. Upravo tamo nastaje potreba za dodatnim proizvodnim kapacitetima.
Njemačka najbolje pokazuje razmjere tog pomaka.
Argeta je ondje tijekom 2025. povećala količinsku prodaju za 38 posto, na više od 2.700 tona. Postala je vodeći brend u kategoriji trajnih mesnih namaza, a dostupna je u velikim trgovačkim lancima poput Lidla, Rewea, Edeke, Kauflanda i Pennyja.
Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi upravo je snažnim rastom Argete u Njemačkoj obrazlagao potrebu za ubrzanjem investicijskog ciklusa.
To mijenja način na koji treba gledati Mursku Sobotu.
Nova lokacija nije potrebna samo da bi Atlantic nastavio proizvoditi Kekec. Potrebna mu je kako bi mogao proizvesti više za tržišta na kojima prodaja raste.
Murska Sobota zato nije prvenstveno odgovor na slovensko tržište. Ona je dio odgovora na rast zapadne Europe.
Hadžići ostaju važan dio proizvodne mreže
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važno što nova lokacija nije zamjena za postojeću proizvodnju.
Ona je njezin dodatak.
Atlantic tako razvija proizvodnu mrežu s tri točke: Hadžići, Izola i Murska Sobota.
Hadžići već godinama imaju važnu ulogu u proizvodnji Argete, dok je BiH istodobno jedno od njezinih snažnih tržišta. U 2025. ondje je prvi put prodano više od 4.000 tona Argete.
Sada se toj mreži dodaje lokacija koja bi trebala biti snažnije usmjerena prema zapadnoeuropskim tržištima.
To pokazuje zanimljiv obrazac rasta.
Kompanije često traže novi zamah ulaskom u potpuno nove kategorije. Atlantic ovdje radi gotovo suprotno: dodatni kapital usmjerava prema poslu u kojem već ima brend, distribuciju, tržišno znanje i potražnju.
Takav rast nosi jednu veliku prednost. Atlantic ne mora dokazivati da tržište postoji.
Mora osigurati da ga može opslužiti.
Kekec ostaje, ali Atlantic nema potpuno slobodne ruke
Preuzimanje je otvorilo i pitanje tržišnog natjecanja.
Slovenska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je transakciju uz korektivne mjere jer se poslovanje Atlantica i Osema preklapa upravo na tržištu mesnih namaza.
Mjere vrijede tri godine i među ostalim zahtijevaju očuvanje cjenovne diferencijacije između Kekeca i Argete te tržišnu prisutnost najmanje pet ključnih Kekec proizvoda.
Važan je i segment privatnih robnih marki.
Atlantic namjerava nastaviti postojeću Osemovu proizvodnju za trgovačke lance, a regulator je postavio uvjete koji ograničavaju mogućnost da se nakon preuzimanja tržišni položaj Kekeca jednostavno oslabi u korist Argete.
Kekec zato neće samo nestati unutar većeg Atlanticova portfelja.
Atlantic dobiva konkurentski brend, ali preuzima i obvezu da određeno vrijeme očuva njegovu tržišnu prisutnost i cjenovnu diferencijaciju.
Više od 40 milijuna eura nije cijena Osema
Još je jedna razlika važna.
Atlantic nije objavio da je Osem platio više od 40 milijuna eura.
Objavljeno je da ukupna vrijednost akvizicije i planiranih ulaganja premašuje 40 milijuna eura. Kupoprodajna cijena i buduće investicije nisu zasebno navedene.
To je bitno jer Osemovih oko šest milijuna eura godišnjeg prihoda može stvoriti pogrešnu sliku ako se cijeli iznos promatra kao cijena kompanije.
Dio kapitala tek treba završiti u razvoju Murske Sobote i povećanju proizvodnih mogućnosti.
Atlantic, dakle, ne plaća samo ono što Osem proizvodi danas. Ulaže u ono što Murska Sobota može proizvoditi sutra.
Atlantic bira dubinu umjesto širine
U tome je možda i najzanimljivija poslovna lekcija ove akvizicije.
Atlantic preuzimanjem Osema ne pokušava otvoriti potpuno novo tržište niti izgraditi novu kategoriju od nule. Kapital usmjerava prema poslu u kojem već ima proizvod, kupce, distribuciju i međunarodni rast.
Kekec mu daje dodatni brend. Osem donosi ljude, postojeću proizvodnju i poslove s trgovačkim robnim markama.
Ali Murska Sobota donosi nešto što bi dugoročno moglo biti vrjednije – prostor za skaliranje.
Hadžići i Izola ostaju postojeći oslonci proizvodnje. Treća lokacija Atlanticu daje dodatnu mogućnost da rast Argete na europskim tržištima ne zaustavi problem koji uspješne kompanije ponekad otkriju tek kada prodaja već ubrza.
Kada proizvod počne osvajati nova tržišta, sljedeće ograničenje više nije marketing. Može postati pitanje koliko ga uopće možete proizvesti.
