Hrvatska je tijekom 2025. ostvarila 24,5 turističkih noćenja po stanovniku, najviše među članicama Europske unije. Više od polovice godišnjih noćenja zabilježeno je u srpnju i kolovozu, a 94,3 posto noćenja u komercijalnom smještaju ostvareno je u Jadranskoj Hrvatskoj.
Prema podacima Eurostata objavljenima 16. listopada 2026., Hrvatska je imala 3,5 puta više turističkih noćenja po stanovniku od prosjeka EU-a, koji je iznosio sedam. Slijede Malta s 21,7 i Cipar s 19,4 noćenja po stanovniku.
Turistički intenzitet pokazuje odnos broja noćenja u obuhvaćenim smještajnim objektima i stalnog stanovništva. Zato Hrvatska prednjači prema tom pokazatelju, iako najveće europske zemlje ostvaruju znatno više noćenja u apsolutnom iznosu.
U turističkim smještajnim objektima diljem EU-a tijekom 2025. ostvareno je približno 3,1 milijardu noćenja, 4,1 posto više nego godinu ranije.
Više od polovice noćenja ostvareno u dva mjeseca
Hrvatska ima i najveću sezonalnost turističkog prometa među članicama EU-a. Prema Eurostatovoj analizi sezonalnosti objavljenoj 7. srpnja 2026., u srpnju i kolovozu ostvareno je 54,5 posto svih turističkih noćenja u zemlji. Prosjek Europske unije iznosio je 31,1 posto.
Razlika je još izraženija kada se usporede pojedini mjeseci. Hrvatska je u kolovozu zabilježila 41,1 puta više noćenja nego u siječnju, dok je na razini EU-a taj omjer iznosio 3,6.
Takva sezonalnost važna je za poslovanje turističkih poduzeća. Smještajni kapaciteti koji tijekom ljeta ostvaruju velik dio godišnjeg prometa ostatak godine posluju uz znatno slabiju potražnju. Međutim, iz samog broja noćenja ne može se zaključiti koliko je pojedini objekt profitabilan niti koliki su njegovi troškovi izvan sezone.
Na Jadranu ostvareno 94,3 posto noćenja
Prema godišnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je tijekom 2025. ostvarila 94,8 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, što je 1,2 posto više nego 2024. godine.
Rast je bio umjeren, a najveći dio turističkog prometa i dalje je vezan uz obalu. U Jadranskoj Hrvatskoj ostvareno je 89,4 milijuna noćenja, odnosno 94,3 posto ukupnog broja.
Podaci po županijama dodatno pokazuju gdje je turistički promet koncentriran. Istarska županija ostvarila je 28,3 milijuna noćenja, što čini 29,9 posto ukupnih noćenja u Hrvatskoj. Slijede Splitsko-dalmatinska županija s 18,4 milijuna i Primorsko-goranska s 15,5 milijuna noćenja.
Te su tri županije zajedno ostvarile približno 62,2 milijuna noćenja, odnosno oko 65,6 posto ukupnog turističkog prometa u komercijalnom smještaju Hrvatske.
Nacionalni prosjek od 24,5 noćenja po stanovniku zato treba promatrati uz regionalnu raspodjelu. On omogućuje usporedbu Hrvatske s drugim članicama EU-a, ali ne pokazuje koliko se turistički promet razlikuje među hrvatskim gradovima i općinama.
Što turistički intenzitet govori, a što ne otkriva?
Eurostat turistički intenzitet koristi kao jedan od pokazatelja mogućeg pritiska turizma na lokalne zajednice. Njegova je prednost što omogućuje usporedbu područja različite veličine prema broju stanovnika.
Ipak, statistika ne obuhvaća sve oblike turističke aktivnosti. Izvan pokazatelja ostaju jednodnevni posjetitelji, boravci u drugim domovima, posjeti rodbini i prijateljima te dio manjih smještajnih objekata.
To je posebno važno pri procjeni prekomjernog turizma. Velik broj noćenja po stanovniku može upućivati na snažnu turističku aktivnost, ali ne dokazuje da su prometna, vodovodna ili komunalna infrastruktura određene destinacije preopterećene.
Za takvu procjenu potreban je uvid u lokalne podatke, osobito u broj posjetitelja tijekom najopterećenijih dana sezone i kapacitete infrastrukture koju koriste stanovnici i turisti.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
