Ideja da je 10.000 koraka dnevno idealan cilj za zdravlje ne potječe iz znanstvenih istraživanja, već iz marketinške kampanje japanskog pedometra iz 1964. godine. Brojka je postala globalni standard, ali znanost danas pokazuje da je stvarnost nijansiranija. Hodanje jest “najbolji lijek”, kako je navodno rekao Hipokrat, no pitanje je – koliko i kojim tempom?
Prema analizi objavljenoj u Lancet Public Healthu 2025., koja je obuhvatila 57 studija, hodanje donosi jasne zdravstvene koristi – ali s granicom. Osobe koje hodaju oko 7.000 koraka dnevno imaju 47% manji rizik od prerane smrti, 25% manju vjerojatnost razvoja srčanih bolesti i 14% manji rizik od dijabetesa. No, iznad te granice učinak se smanjuje: dodatnih 3.000 koraka (do 10.000) donosi tek 2% dodatnog smanjenja rizika.
Brzina je nova mjera zdravlja
Broj koraka nije jedini pokazatelj. Stručnjaci sve više naglašavaju važnost intenziteta – odnosno brzine hodanja. Epidemiologinja Melody Ding sa Sveučilišta u Sydneyu ističe da “svaka aktivnost koja ubrza puls i izazove lagani umor” ima značajne zdravstvene prednosti. Drugim riječima, nije presudno koliko hodate, nego koliko brzo.
Istraživanje tima dr. Emmanuela Stamatakisa sa Sveučilišta Monash u Melbourneu, provedeno na više od 64.000 ispitanika, pokazalo je da je “slatka točka” između 7.500 i 10.000 koraka dnevno – uz povremene brze dionice od oko 100 koraka u minuti. Hodanje manjeg intenziteta, čak i s manje od 5.000 koraka, također donosi koristi, ali u manjoj mjeri.
Za naše čitatelje koji većinu dana provode sjedeći, poruka je jasna: svaki korak se računa, ali tempo čini razliku. Ako nemate vremena za duge šetnje, ubrzajte hod do sastanka, parkirajte dalje od ulaza ili napravite kratki “hodajući sprint” oko bloka. Ulaganje u zdravlje ne mora biti maraton – dovoljno je nekoliko minuta odlučnog koraka.
