Europa ulazi u zimu s povijesno niskim zalihama plina i teško bi podnijela nove poremećaje u opskrbi, upozorio je Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA). Rat koji SAD i Izrael vode protiv Irana već remeti globalne opskrbne lance, a posljedice bi se mogle dodatno osjetiti na energetskim tržištima.
U intervjuu za Al Jazeeru, održanom u srijedu na marginama međunarodne konferencije u Berlinu, Birol je rekao da poremećaji povezani sa situacijom u Hormuškom tjesnacu pogađaju sve svjetske regije, ali da je Europa posebno ranjiva. Upozorio je i na mogućnost rasta cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG) u nadolazećim mjesecima, čak i ako se sukob u Perzijskom zaljevu uskoro smiri.
„Najbolji dan za primirje bio bi jučer”, rekao je Birol, energetski stručnjak čija agencija savjetuje razvijene zemlje članice i koordinira hitne mjere u energetskim krizama.
Europske zemlje u pravilu prije zime pune skladišta plina, no zalihe s kojima ulaze u ovo razdoblje znatno su ispod povijesnog prosjeka, upozorio je. Istodobno se Europa za LNG natječe s azijskim zemljama koje još više ovise o opskrbi s Bliskog istoka.
Razmatra se poziv na štednju energije
„Ako nas pogodi oštra zima, mogli bismo svjedočiti višim cijenama prirodnog plina u Europi”, rekao je Birol. Dodatnu neizvjesnost stvara i sve izraženija politizacija energetike.
„Europi ove, ali i sljedeće godine, neće biti lako”, upozorio je.
Europske zemlje već se dugo oslanjaju na uvezeni plin za proizvodnju električne energije, opskrbu industrije i grijanje domova tijekom hladnih mjeseci. Prije izbijanja rata gotovo 10 posto europskog LNG-a prolazilo je kroz Hormuški tjesnac, no iranski napadi na brodove znatno su smanjili promet tim važnim pomorskim pravcem.
Uoči zime skladišta prirodnog plina u EU-u popunjena su tek 72 posto, u usporedbi s uobičajenih 90 posto. Prema procjenama analitičara, razlika odgovara količini energije potrebnoj za opskrbu 10 do 12 milijuna kućanstava.
Kako navodi Al Jazeera, ministri energetike država članica EU-a razmatraju i mogućnost pozivanja kućanstava i poduzeća na smanjenje potrošnje.
Birol je rekao da već dugo upozorava na rizike prevelike ovisnosti o Hormuškom tjesnacu. Jedno od pitanja koje, kako je naveo, redovito postavlja kandidatima za posao u IEA-i jest što bi učinili kada bi taj pomorski prolaz danas bio zatvoren.
Posljedice takvog scenarija nisu ga iznenadile. Situaciju dodatno pogoršavaju napetosti i sukobi povezani s tjesnacem Bab al-Mandab, alternativnim pomorskim pravcem.
„Doista sam razočaran što vlade nisu poduzele potrebne mjere. Sada svi žure i poduzimaju ih”, rekao je Birol.
Zemlje Bliskog istoka grade nove plinovode i proširuju postojeće kako bi zaobišle Hormuški tjesnac, no Birol smatra da je s tim trebalo početi mnogo ranije.
Europa se suočava i s manjkom dizela
Osim problema s plinom, EU se suočava i s rizikom od manjka uvezenih naftnih derivata, posebice dizela. Taj je energent ključan za kamionski prijevoz te funkcioniranje poljoprivrede i industrije.
Europske rafinerije posljednjih su godina prerađivale sve manje sirove nafte, zbog čega je porasla važnost uvoza gotovih naftnih proizvoda. Birol je upozorio da nestašici dizela pridonose i ukrajinski napadi na ruske rafinerije. Prema njegovim riječima, prekinuta je otprilike trećina ruskih isporuka.
U ožujku su zemlje skupine G7 dogovorile stavljanje 400 milijuna barela nafte i dizelskog goriva iz strateških rezervi na raspolaganje tržištu. Birol je koordinirao plasman tih zaliha, što je bio treći put da je nadzirao korištenje hitnih naftnih rezervi od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Upozorenja o energetskoj ovisnosti ponovno u fokusu
Birol tvrdi da je IEA godinama upozoravala na preveliku ovisnost EU-a o ruskim energentima, kao i na rizike povezane s odustajanjem od dijela nuklearnih kapaciteta koji su pojedinim državama osiguravali veću energetsku samostalnost.
Ta su se upozorenja pokazala opravdanima nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada je Moskva, kao odgovor na sankcije, smanjila isporuke plina Europi.
EU planira trajno ukinuti uvoz ruskog plina, no nova kriza na Bliskom istoku ponovno je otvorila pitanje energetske sigurnosti. Neke članice, među kojima je i Francuska, u međuvremenu su povećale narudžbe ruskog plina.
Aktualna situacija tako ponovno pokazuje koliko je Europa izložena poremećajima na globalnom energetskom tržištu te koliko su diversifikacija opskrbe i ulaganja u vlastite energetske kapacitete važni za dugoročnu sigurnost.
