Ulaganja u europski tehnološki sektor snažno su porasla u rujnu, dosegnuvši 15,8 milijardi eura kroz 300 transakcija. Prema najnovijim podacima tehnološkog portala Tech.eu, ukupna ulaganja od početka 2026. približila su se iznosu od 60 milijardi eura, a gotovo polovica rujanskog iznosa otišla je u Ujedinjeno Kraljevstvo.
Rujanski rezultat predstavlja snažan oporavak nakon kolovoza, kada su tehnološke tvrtke prikupile samo 3,2 milijarde eura kroz 165 transakcija. Ulaganja ostvarena u rujnu čine otprilike četvrtinu ukupnog iznosa prikupljenog od početka godine.
Rast pokazuje da europske tehnološke tvrtke i dalje privlače znatan kapital, što bi im moglo pomoći u širenju poslovanja i smanjenju ovisnosti kontinenta o velikim američkim tehnološkim kompanijama.
Ipak, Europa i dalje znatno zaostaje za SAD-om. Američke tehnološke tvrtke u usporedivom su razdoblju privukle 50 milijardi dolara, dok se godišnja ulaganja u računalstvo u oblaku i infrastrukturu za umjetnu inteligenciju u SAD-u mjere stotinama milijardi dolara.
Mistral prikupio tri milijarde eura
Od ukupno 300 rujanskih transakcija, njih 25 vrijedilo je više od 100 milijuna eura, piše Mreža. Među njima su bile i tri investicijske runde veće od milijardu eura, uključujući ulaganja u francusku tvrtku za umjetnu inteligenciju Mistral i tvrtku za infrastrukturu umjetne inteligencije Nscale. Vrijednost 34 transakcije nije objavljena.
Najveća pojedinačna investicija pripala je Mistralu, koji je u investicijskoj rundi serije D prikupio tri milijarde eura. Nakon ulaganja vrijednost tvrtke procijenjena je na više od 21 milijardu eura.
Umjetna inteligencija i računalstvo u oblaku predvode ulaganja
Najviše kapitala privukli su računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija. U sektor računalstva u oblaku uloženo je 5,541 milijardi eura kroz 44 transakcije, dok je umjetna inteligencija privukla 4,194 milijarde eura.
Među ostalim sektorima s najvećim ulaganjima bili su fintechAko želimo nekome na jednostavan način objasniti što je f..., odnosno financijska tehnologija, s 847,7 milijuna eura, zdravstvena tehnologija s 826,3 milijuna eura i svemirska tehnologija s 725,8 milijuna eura.
Slijede robotika s 508,3 milijuna eura, softver s 421,1 milijunom, sigurnost s 319,8 milijuna, telekomunikacije s 315 milijuna te napredne tehnologije, odnosno deep tech, s 274,5 milijuna eura.
Ujedinjeno Kraljevstvo uvjerljivo na vrhu
Ujedinjeno Kraljevstvo zadržalo je vodeću poziciju među europskim tržištima tehnoloških ulaganja. U rujnu je ondje prikupljeno 7,3 milijarde eura kroz više od 65 transakcija, što čini gotovo polovicu ukupnog iznosa u Europi.
Na drugom mjestu bila je Francuska s 3,478 milijardi eura, a slijede Njemačka s 1,155 milijardi i Nizozemska s 1,119 milijardi eura. Španjolske tvrtke prikupile su 615,8 milijuna eura, portugalske 524,1 milijun, a švedske 399,9 milijuna eura.
Među ostalim zemljama našle su se Italija s 373,1 milijunom eura, Bugarska sa 177,7 milijuna i Finska sa 175,8 milijuna eura.
U rujanskim transakcijama sudjelovalo je više od 11.700 ulagača. Najaktivnija je bila francuska javna investicijska banka Bpifrance, koja je sudjelovala u osam poslova. Slijedi njemački High-Tech Gründerfonds sa sedam, dok su talijanski Vento i britanska agencija Innovate UK sudjelovali u po šest transakcija. Britanski Balderton Capital i Europska investicijska banka zabilježili su po pet poslova.
EU želi ojačati vlastitu tehnološku industriju
EU nastoji dodatno potaknuti ulaganja u domaći tehnološki sektor i smanjiti ovisnost o velikim američkim kompanijama. Cilj je ojačati europski tehnološki suverenitet, odnosno sposobnost razvoja i kontrole ključnih tehnologija.
Europska komisija u srpnju je pokrenula javno-privatnu inicijativu vrijednu 10 milijardi eura za potporu izgradnji sedam gigatvornica umjetne inteligencije diljem Europe. Plan je tom inicijativom potaknuti i dodatnih 20 milijardi eura privatnih ulaganja te omogućiti razvoj naprednih modela umjetne inteligencije koji bi mogli konkurirati sustavima poput Claudea i ChatGPT-a.
Europska investicijska banka provodi i program TechEU, koji objedinjuje 70 milijardi eura duga i vlasničkog kapitala. Cilj je do 2027. mobilizirati ukupno 250 milijardi eura za potporu europskim startupovima, od početnih faza razvoja do izlaska na burzu.
Uz to, Europska komisija osigurala je 8,1 milijardu eura kroz program Digitalna Europa za razvoj superračunarstva, kibernetičke sigurnosti, naprednih digitalnih vještina i poluvodiča.
Među inicijativama je i Scaleup Europe Fund, fond vrijedan pet milijardi eura kojim upravlja švedska investicijska tvrtka EQT. Usmjeren je na ulaganja u umjetnu inteligenciju, kvantno računarstvo, čiste tehnologije i biotehnologiju.
