Gotovo osam od deset kompanija obuhvaćenih novim međunarodnim istraživanjem koristi umjetnu inteligenciju, ali njezin dosadašnji doprinos rastu produktivnosti znatno je manji od onoga što rukovoditelji očekuju u sljedećim godinama. Istodobno, podaci o velikim američkim kompanijama pokazuju da se rast prihoda po zaposlenom i profitnih marži uglavnom koncentrira među tehnološkim divovima.
Na tu je razliku 24. listopada 2026. upozorio Torsten Slok, glavni ekonomist Apollo Global Managementa. U analizi No Signs of AI Payoff Outside the Tech Sector usporedio je financijske pokazatelje sedam kompanija iz skupine Magnificent Seven s preostale 493 članice indeksa S&P 500.
Tehnološki divovi bilježe rast koji ostatak tržišta ne prati
Prema Apollovoj analizi, prihod po zaposlenom kod kompanija iz skupine Magnificent Seven raste, dok kod preostalih članica indeksa S&P 500 uglavnom stagnira. Slična je razlika vidljiva u kretanju profitnih marži. Apollo pritom koristi podatke o prihodu po zaposlenom prilagođene inflaciji, s četvrtim tromjesečjem 2019. kao referentnim razdobljem.
U skupini Magnificent Seven nalaze se Apple, Microsoft, Alphabet, Amazon, Meta, Nvidia i Tesla. Premda se često promatraju zajedno, njihove veze s tržištem umjetne inteligencije znatno se razlikuju. Nvidia prodaje procesore koji se koriste u AI podatkovnim centrima, dok Microsoft i Alphabet ostvaruju prihode od računalne infrastrukture i digitalnih usluga. Kod ostalih kompanija AI se primjenjuje u različitim dijelovima postojećeg poslovanja.
Rast prihoda proizvođača AI čipova ili pružatelja računalne infrastrukture pokazuje da postoji potražnja za njihovim proizvodima i uslugama. Sam po sebi ne otkriva ostvaruju li njihovi poslovni kupci odgovarajući povrat na ulaganje.
Jednako tako, rast prihoda po zaposlenom nije izravan dokaz povećanja produktivnosti zahvaljujući AI-ju. Na taj pokazatelj mogu utjecati prodajne cijene, broj zaposlenih i promjene strukture poslovanja.
Apollo upozorava i da se na razini američkog gospodarstva još ne vidi jasno ubrzanje ukupne faktorske produktivnosti koje bi se moglo pripisati umjetnoj inteligenciji. Taj pokazatelj promatra učinkovitost korištenja rada i kapitala, pa ga ne treba poistovjećivati s vremenom koje zaposlenik uštedi korištenjem AI alata.
AI koristi 78 posto kompanija, ali ulaganja su koncentrirana
Koliko je umjetna inteligencija već prisutna u poslovanju pokazuje istraživanje Firm Data on AI, objavljeno u okviru američkog National Bureau of Economic Research (NBER), čija je verzija revidirana u listopadu 2026.
Istraživanje obuhvaća gotovo 9.000 rukovoditelja iz sedam zemalja, uključujući SAD, Njemačku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Prema njihovim odgovorima, 78 posto kompanija koristi umjetnu inteligenciju.
Ipak, rukovoditelji procjenjuju da je AI tijekom prethodne tri godine pridonosio godišnjoj stopi rasta produktivnosti rada za približno 0,2 postotna boda. Za sljedeće tri godine očekuju doprinos od oko 0,6 postotnih bodova godišnje.
Riječ je o procjenama ispitanika, a ne o neovisno izmjerenom financijskom povratu. Očekivani doprinos približno je trostruko veći od dosad prijavljenog, ali budući poslovni rezultati tek trebaju pokazati koliko su takva očekivanja opravdana.
Istraživanje otkriva i koncentraciju potrošnje. Samo dva posto kompanija iz uzorka ostvaruje više od polovice ukupnih prijavljenih izdataka za AI.
Kompanija koja zaposlenicima plaća pristup AI asistentu i tehnološka grupa koja ulaže u razvoj modela ili računalnu infrastrukturu mogu se obje voditi kao korisnici umjetne inteligencije. Njihovi izdaci, međutim, nisu usporedivi.
Uprave prijavljuju veću produktivnost nego što pokazuju prihodi i zaposlenost
Razliku između procijenjenih i financijski izvedenih učinaka AI-ja istražila je i američka Federal Reserve Bank of Richmond.
U analizi objavljenoj u ožujku 2026. financijski rukovoditelji procijenili su da je umjetna inteligencija tijekom 2025. povećala produktivnost rada njihovih kompanija u prosjeku za 1,8 posto.
Kada su istraživači promatrali promjene prihoda i zaposlenosti koje su same kompanije pripisivale AI-ju, dobili su znatno manje učinke.
Istraživanje je pokazalo i da je povećanje produktivnosti važniji motiv za ulaganje u AI od neposrednog smanjenja troškova. U prosjeku anketiranih kompanija nisu utvrđene znatnije promjene ukupne zaposlenosti ni troškova koje bi se mogle pripisati korištenju AI-ja.
Ako zaposlenik uz pomoć AI-ja brže obrađuje dokumentaciju, kompanija dobiva dodatni radni kapacitet. Financijski rezultat ovisi o tome hoće li taj kapacitet omogućiti dodatne poslove, smanjenje troškova ili povećanje prihoda.
Moguće je i da se korist pojavi kasnije. Kvalitetnija korisnička podrška, primjerice, može utjecati na zadržavanje kupaca, ali se takav učinak ne mora vidjeti u prihodima istog tromjesečja. Ipak, mogućnost odgođenog učinka nije dokaz da će se očekivana zarada ostvariti.
Troškovi AI-ja već su vidljivi, dok se dio koristi još očekuje
U analizi The AI Buildout and the Economy, objavljenoj u srpnju 2026., američki Federal Reserve Board razmatra zašto se učinci umjetne inteligencije još teško prepoznaju u agregatnim gospodarskim pokazateljima.
Autori razlikuju ulaganja u razvoj i usvajanje tehnologije od kasnijih promjena produktivnosti. Prije nego što kompanija može ostvariti financijsku korist, često mora prilagoditi postojeće procese, povezati AI sustave s poslovnim aplikacijama i provjeriti pouzdanost njihovih rezultata.
Ti troškovi mogu nastati znatno prije nego što se pokaže hoće li tehnologija povećati prihode ili smanjiti rashode.
Istodobno, kompanije koje grade AI infrastrukturu već izdvajaju velike iznose za podatkovne centre i računalnu opremu.
Prema Reutersovoj analizi iz srpnja 2026., temeljenoj na konsenzusnim procjenama LSEG-a, godišnji kapitalni izdaci Microsofta, Alphabeta, Amazona, Mete i Oraclea mogli bi se između 2025. i 2027. povećati za približno 534 milijarde dolara. U istom se razdoblju očekuje povećanje njihova godišnjeg operativnog novčanog toka za oko 340 milijardi dolara.
Te procjene obuhvaćaju ukupne kapitalne izdatke kompanija, a ne isključivo ulaganja u AI. Odnose se na očekivane promjene godišnjih iznosa, a ne na ukupnu potrošnju tijekom trogodišnjeg razdoblja.
Financa.ba već je analizirala kako AI investicijski ciklus utječe na gospodarstvo, inflaciju i kamatne stope. Apollovi novi podaci omogućuju da se pozornost usmjeri na poslovne rezultate kompanija koje umjetnu inteligenciju kupuju i koriste.
Zašto profitna marža ne otkriva stvarni učinak AI ulaganja?
Kompanija može smanjiti trošak određenog poslovnog procesa, a da joj ukupna profitna marža ostane nepromijenjena. Ako istodobno porastu plaće, cijene energije ili nabavni troškovi, ostvarena ušteda može biti nadoknađena rastom drugih rashoda. Obrnuto, marža može rasti zahvaljujući višim prodajnim cijenama, bez značajnijeg doprinosa umjetne inteligencije.
Zbog toga Apollova usporedba Magnificent Seven i preostalih kompanija iz S&P 500 ne omogućuje izračun povrata na pojedinačna AI ulaganja. Ona pokazuje razliku u financijskim rezultatima, ali ne izdvaja umjetnu inteligenciju kao njihov uzrok.
Slično vrijedi za istraživanja produktivnosti. NBER prenosi procjene rukovoditelja o doprinosu AI-ja rastu produktivnosti, dok Federalne rezerve uspoređuju prijavljene učinke s promjenama prihoda i zaposlenosti. Apollo promatra financijske pokazatelje skupina velikih kompanija.
Ti izvori ne mjere istu pojavu, pa njihove rezultate ne možemo izravno uspoređivati kao da svi prikazuju povrat na AI ulaganje.
Dodatno je pitanje kome pripada korist od povećane produktivnosti. Financa.ba ranije je analizirala tko dobiva AI dividendu kada zaposlenici postanu produktivniji. Ako konkurencija prisili kompaniju da dio uštede prenese na kupce kroz niže cijene, njezina marža neće nužno porasti, premda je učinkovitost poslovanja poboljšana.
Usporedba triju istraživačkih pristupa pokazuje granicu dosadašnjih procjena. Apollo bilježi razliku u profitabilnosti velikih američkih kompanija, NBER prenosi očekivanja rukovoditelja, a Federalne rezerve uspoređuju prijavljenu produktivnost s promjenama prihoda i zaposlenosti. Nijedan od tih pokazatelja samostalno ne otkriva koliki je povrat na konkretno AI ulaganje.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
