Globalna energetska tržišta vjerojatno se ni tijekom 2027. neće vratiti na stanje prije rata s Iranom, upozorio je 26. listopada izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol. Posebno je zabrinut zbog opskrbe dizelom tijekom zime. Članice IEA-e već su 15. listopada dogovorile ubrzano oslobađanje preostalih strateških rezervi, uključujući više od 20 milijuna barela dizela.
Birol je na konferenciji Singapore International Energy Week pozvao vlade i kompanije da se pripreme za dugotrajnije poremećaje. Kako prenosi Reuters, cijena nafte Brent u petak, 23. listopada, dosegnula je 117 dolara po barelu, najviše u gotovo šest mjeseci. U ponedjeljak je oslabila, ali je ostala približno 59 posto iznad razine prije početka rata krajem veljače.
Dodatni pritisak na tržište goriva stvaraju redoviti remonti rafinerija. Dio postrojenja prolazi kroz održavanje upravo kada raste potražnja za gorivima za grijanje, a zalihe dizela i plinskog ulja već su smanjene.
IEA ubrzava oslobađanje strateških rezervi
Upravni odbor IEA-e 15. listopada dogovorio je ubrzavanje oslobađanja preostalih zaliha iz zajedničke intervencije pokrenute u ožujku. Prema tadašnjem priopćenju, članice su već oslobodile približno 330 milijuna barela nafte i naftnih derivata, a preostalo je oko 100 milijuna barela.
Dogovor uključuje ubrzano oslobađanje više od 20 milijuna barela dizela. IEA je pritom pozvala države s vlastitom proizvodnjom nafte i rafinerijskim kapacitetima da povećaju ponudu, osobito dizela.
Riječ je o ubrzavanju već dogovorene intervencije, a ne o zasebnoj odluci kojom se ukupnim rezervama automatski dodaje novih 20 milijuna barela. Pojedine članice već su oslobodile više od prvotno preuzetih obveza, pa IEA očekuje da će ukupna količina premašiti početni plan od 400 milijuna barela.
Oslobađanje rezervi može privremeno nadoknaditi dio manjka dizela na tržištu. Dugoročniji oporavak ipak ovisi o tome koliko brzo rafinerije mogu povećati proizvodnju i obnoviti redovne isporuke.
IEA u priopćenju nije navela koliko je od predviđenih više od 20 milijuna barela dizela stvarno stiglo na tržište do 26. listopada.
Izvoz derivata s Bliskog istoka gotovo 60 posto ispod predratne razine
Prema IEA-inu listopadskom izvješću o tržištu nafte, izvoz sirove nafte proizvođača iz Perzijskog zaljeva u rujnu se oporavio na 13,9 milijuna barela dnevno. To je više od 75 posto predratne razine.
Isporuke gotovih naftnih proizvoda oporavljale su se znatno sporije. Izvoz derivata s Bliskog istoka iznosio je 1,9 milijuna barela dnevno, prema 4,7 milijuna prije rata. To je pad od gotovo 60 posto.
Za opskrbu dizelom važan je i smanjen rad rafinerija izvan Bliskog istoka. IEA navodi da su ruska proizvodnja i izvoz plinskog ulja oslabjeli zbog oštećenja rafinerija, dok su pojedine azijske zemlje preradile manje nafte zbog poremećenih isporuka sirovine.
Globalna proizvodnja plinskog ulja u trećem tromjesečju pala je na približno 27,2 milijuna barela dnevno, što je 1,7 milijuna manje nego godinu ranije. Sam globalni izvoz dizela u rujnu bio je niži za 700.000 barela dnevno u odnosu na isti mjesec 2025.
Zalihe dizela mogle bi se oporaviti tek u drugoj polovici 2027.
IEA procjenjuje da ni očekivani rast rafinerijske proizvodnje do kraja godine neće biti dovoljan za potpuno pokrivanje potražnje za plinskim uljem. Svjetska prerada nafte trebala bi porasti s 81,3 milijuna barela dnevno u listopadu na 84,6 milijuna do kraja prosinca.
Agencija očekuje da bi tržište dizela i plinskog ulja u prvom tromjesečju 2027. moglo ponovno ostvarivati višak ponude. Međutim, taj višak ne bi bio dovoljan za nadoknadu zaliha potrošenih tijekom 2026.
Prema sadašnjoj projekciji IEA-e, obnova izgubljenih zaliha izvan uobičajenih sezonskih promjena nije vjerojatna prije druge polovice 2027. Ostvarenje te prognoze uvelike ovisi o oporavku izvoza derivata s Bliskog istoka.
Pritisak se vidi i u ukupnim zalihama nafte. Globalne opažene zalihe krajem rujna bile su 509 milijuna barela manje nego krajem veljače, prije početka rata. Taj pokazatelj obuhvaća naftu i naftne proizvode te ga ne treba poistovjećivati sa zalihama dizela ili strateškim rezervama država.
Skuplji dizel smanjuje potražnju i povećava troškove
Veleprodajne cijene dizela u Europi i SAD-u tijekom rujna dosegnule su rekordnih približno 220 dolara po barelu. Nakon toga su se smanjile, ali su referentne cijene dizela, prema IEA-i, ostale gotovo dvostruko više od cijena sirove nafte i vlastitih predratnih razina.
Za prijevoznike i poduzeća koja imaju ugovorene cijene dostave rast troška dizela može smanjiti maržu prije nego što uspiju ugovoriti više cijene svojih usluga.
Financa.ba već je analizirala zašto dizel može ostati skup i kada cijena sirove nafte pada, uključujući moguće posljedice za gospodarstvo BiH.
IEA sada upozorava i na pad potrošnje. Prema listopadskoj prognozi, globalna potražnja za naftom u 2026. trebala bi se smanjiti za 2,6 milijuna barela dnevno, na 102,4 milijuna. Otprilike četvrtina predviđenog pada odnosi se na dizel.
Za 2027. Agencija očekuje djelomičan oporavak potražnje od dva milijuna barela dnevno. Unatoč tome, ukupna svjetska potrošnja nafte ostala bi oko 620.000 barela dnevno ispod razine iz 2025.
Europu čeka dodatni pritisak na tržištu plina
Birol je u Singapuru upozorio i na europsku opskrbu plinom. Europske zemlje smanjile su uvoz iz Rusije, dok rat s Iranom ograničava mogućnosti Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata da izvoze plin u ranijim količinama.
To povećava osjetljivost europskog tržišta tijekom zime, kada potražnja za grijanjem raste. Birol pritom nije iznio brojčanu procjenu mogućeg manjka plina u Europi.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
