Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Dizel ruši rekorde dok nafta pada: Zašto je to problem i za BiH

Europski terminski dizel dosegnuo je rekordnih 210 dolara po barelu upravo dok je Brent počeo padati. Taj raskorak pokazuje zašto kretanje cijene sirove nafte više nije dovoljno za objašnjenje onoga što se događa s dizelom. Reuters navodi da su poremećaji u rafinerijskoj preradi u Rusiji i na Bliskom istoku snažno smanjili količine goriva koje dolaze na tržište.

Velik dio sadašnjeg pritiska dolazi iz rafinerijske prerade i smanjene količine gotovog goriva na međunarodnom tržištu. Prema preliminarnim podacima Međunarodne agencije za energiju, kombinirani neto izvoz dizela iz Rusije i Bliskog istoka u kolovozu pao je 75 posto u odnosu na godinu ranije, na 520.000 barela dnevno.

Za BiH je sada važno koliko će se taj poremećaj prenijeti na domaću nabavnu i maloprodajnu cijenu. Raniji ovogodišnji skok već je pokazao da se promjena uvozne cijene može brzo pojaviti na benzinskim postajama.

Zašto cijena dizela više ne ovisi samo o Brentu

Ruska prerada nafte u lipnju pala je na 3,8 milijuna barela dnevno, najnižu razinu u više od 20 godina i oko 30 posto ispod prošlogodišnje. IEA procjenjuje da je proizvodnja dizela pala gotovo 30 posto, dok je Rusija tijekom ljeta ograničila izvoz kako bi zaštitila domaću opskrbu.

Istodobno su pale isporuke s Bliskog istoka. Posljedica se vidi u diesel crack spreadu, tržišnoj razlici između cijene dizela i sirove nafte iz koje se proizvodi. U rujnu je taj raspon u sjeverozapadnoj Europi premašio 100 dolara po barelu.

Ta razlika pokazuje koliko je trenutačni pritisak na cijenu dizela snažniji od onoga što se može objasniti kretanjem same sirove nafte. Brent zato može padati dok dizel ostaje skup.

Rafinerije teško mogu brzo zatvoriti rupu

Globalni pomorski izvoz dizela i plinskog ulja u prvih osam mjeseci ove godine prosječno je iznosio 4,7 milijuna barela dnevno, 10 posto manje nego godinu ranije. Veće američke isporuke i oporavak izvoza iz Azije samo su djelomično nadoknadili izgubljene količine iz Rusije i Bliskog istoka.

Prostor za brzo povećanje proizvodnje također je ograničen. IEA navodi da rafinerije u zemljama OECD-a već proizvode srednje destilate blizu praktičnog maksimuma, dok održavanja rafinerija dodatno ograničavaju mogućnost brzog povećanja ponude.

Zato dodatni barel sirove nafte na tržištu ne znači automatski i dodatni barel dizela.

Postoji i protusignal. Kina je u kolovozu izvezla 1,33 milijuna tona dizela, 42,1 posto više nego godinu ranije i najviše od ožujka 2024. Kina je od sredine srpnja počela ublažavati ograničenja izvoza, što joj omogućuje da iskoristi više marže na međunarodnom tržištu.

Veći kineski izvoz jedan je od mogućih izvora dodatne ponude. IEA ipak procjenjuje da je oporavak azijskih isporuka zasad samo djelomično nadoknadio gubitak ruskih i bliskoistočnih količina.

BiH je već vidjela koliko brzo nabavna cijena stiže do pumpe

Koliko će aktualni europski skok podići cijenu litre dizela u BiH, ne možemo potvrditi.

Od 1. do 8. ožujka uvozna cijena goriva u FBiH porasla je oko 0,59 KM po litri, dok je prosječna maloprodajna cijena dizela porasla oko 0,39 KM. Prosječna litra dizela 28. veljače stajala je 2,35 KM, a 9. ožujka 2,74 KM, prema podacima koje je objavila Vlada Federacije BiH. To je rast od 16,6 posto između ta dva datuma.

Ožujski primjer ne znači da će se sadašnji poremećaj prenijeti istom brzinom ili u istom postotku. Potvrđuje, međutim, da se snažna promjena uvozne cijene može u kratkom roku prenijeti na maloprodaju u FBiH.

Uvoz je važan kanal prema domaćem tržištu

U prvih šest mjeseci 2026. u FBiH je uvezeno 513.132 tone naftnih derivata, 10,44 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Još 75.107 tona nabavljeno je od dobavljača iz Republike Srpske.

Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, 92,75 posto uvezenih derivata stiglo je iz Hrvatske, Srbije i Italije. Podaci se odnose na sve naftne derivate, ne samo na dizel, i na FBiH, a ne na cijelu BiH. Uvoz je zato važan kanal kroz koji promjene na regionalnom tržištu derivata dolaze do FBiH.

U ožujku je Federalno ministarstvo trgovine manji rast maloprodajne od uvozne cijene povezalo s tadašnjim ograničenjem marže.

Trošak dizela ne ostaje na benzinskoj postaji

Dizel izravno ulazi u trošak cestovnog prijevoza, dostave i poljoprivredne mehanizacije. Zbog toga viša cijena ne mora odmah biti vidljiva u indeksu potrošačkih cijena: prvo povećava troškove prijevoza i distribucije, a dio tog troška može kasnije završiti u cijeni robe.

Zato je prerano iz današnjeg rekorda dizela izračunavati buduću inflaciju u BiH.

Centralna banka BiH već je u lipnju rast cijena energije na svjetskim tržištima i njihovo prelijevanje na domaće cijene navela među razlozima za višu procjenu inflacije. Za treće tromjesečje procijenila je ukupnu inflaciju na 6,1 posto, a temeljnu na 4,5 posto.

Ta je procjena napravljena prije sadašnjeg rekordnog rasta europskog dizela i zato ne uključuje njegov učinak. Koliki bi taj učinak mogao biti, zasad se ne može pouzdano izračunati.

Sljedeći signal više nije samo Brent

Za domaće tržište sada je važno pitanje po kojoj će cijeni distributeri nabavljati sljedeće količine dizela.

Ranije smo pisali zašto pad Brenta ne mora odmah značiti i jeftinije gorivo u BiH. Sada rekordna cijena europskog dizela pokazuje koliko se tržište gotovog goriva može odvojiti od kretanja sirove nafte.

U ožujku je rast uvozne cijene u FBiH do maloprodaje stigao u nekoliko dana. Koliko će sadašnji rekord europskog dizela proći istim putem, još ne znamo.

Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno