Cijena visokokvalitetnog neona, koji se koristi za proizvodnju elektronskih čipova, porasla je više od deset puta. Nakon početka rata u Ukrajini, poskupili su i drugi rijetki plinovi, kao što su kripton i ksenon, ali su cijene naglo skočile kada je rusko Ministarstvo industrije i trgovine ranije ovog mjeseca ograničilo izvoz spomenutih plinova.
Rusko ministarstvo saopćilo je da je ograničenje izvoza plemenitih plinova do kraja tekuće godine uvedeno da bi se ojačala tržišna pozicija Rusije, prenosi Biznis.rs.
Ograničenje bi moglo dodatno smanjiti ponudu na globalnom tržištu čipova. Povrh toga, u Ukrajini, koja je bila jedan od najvećih svjetskih dobavljača, obustavljena je proizvodnja tih plinova u Mariopolju i Odesi.
Izvoz plemenitih plinova, koje je Rusija isporučivala Japanu, Tajvanu, Južnoj Koreji i drugim proizvođačima čipova, bit će moguć samo uz posebnu dozvolu Moskve. Prethodno je Tajvan, vodeći svjetski proizvođač čipova, uveo ograničenje njihovog izvoza u Rusiju. Za to vrijeme, rusko-ukrajinski rat i antiruske sankcije doprinose širenju proizvodnje i tržišnog udjela kineskih dobavljača, kao što su Walter Electronics, Jinhong Gas, Kemet Gas i Heyuan Gas, prenosi Giz China.
Neonski plin je nusproizvod prerade željeza i čelika, a njegovo glavno podrijetlo je u Ukrajini i Rusiji. Ruska industrija čelika šalje proizvedeni neonski plin u Ukrajinu na prečišćavanje. Miješani plinovi visoke čistoće (kripton, neon, ksenon i fluor) ključni su materijali u procesu litografije proizvodnje čipova. Rusko ministarstvo saopćilo je da će ograničenje izvoza plemenitih gasova pružiti priliku da se „preurede oni lanci koji su sada pokidani i da se izgrade novi“. Rusija sa 30 posto učestvuje u ponudi tri spomenuta plemenita plina.
„Planiramo da u bliskoj budućnosti povećamo svoje proizvodne kapacitete plemenitih gasova. Vjerujemo da ćemo imati priliku da se nametnemo u ovom globalnom lancu, a to će nam dati određenu konkurentsku prednost, ako bude potrebno da gradimo uzajamno korisne pregovore sa našim partnerima“, saopćilo je ministarstvo.
Proizvodne baze glavnih dobavljača neonskog plina u Ukrajini ne rade, a tvornice u Marijupolju i Odesi isporučuju oko 70 posto svjetskog neonskog plina, 40 posto kriptona i oko 30 poosto ksenona. Oko 75 posto neona proizvedenog u Ukrajini išlo je za proizvodnju čipova. Prema statističkim podacima, dvije ukrajinske plinske kompanije isporučivale su od 45 do 54 posto svjetskog neona.
Iako su kapaciteti proizvodnje i snabdjevenija neonskim plinom iz Ukrajine praktično blokirani, trenutna nestašica ovog plina i rastući troškovi još nisu imali ključni utjecaj na proizvodnju čipova, jer su kompanije prethodno stvorile značajne zalihe, poslije krize u ovoj industriji 2015. godine, kada su zbog tadašnjeg sukoba Ukrajine i Rusije cijene porasle za 600 posto. Kompanije su u međuvremenu razvile i tehnologiju reciklaže neona, smanjujući značajno njegovu potrošnju.
Prema procjenama analitičara, dugotrajni zastoj u proizvodnji i produžavanje ruskog ograničenja izvoza mogli bi produbiti krizu, ne samo u industriji mikročipova. Ksenon se koristi za proizvodnju farova na automobilima, a kripton za punjenje prozora sa dvostrukim staklom.
Dok budu trajale zalihe zemlje potrošači koje Rusija smatra „neprijateljskim“ trebaju odlučiti da li će pokrenuti vlastitu proizvodnju plinova, a to je povezano sa značajnim troškovima i daljim rastom cijena finalnog proizvoda – mikročipa. Nestašica plinova na Zapadu, ne samo neona, može biti prilika za kineske dobavljače da ubrzaju automatsku proizvodnju i osiguraju vlastiti lanac distribucije čipova, ocjenjuju analitičari.
