Njemačka traži da velik dio poslovanja grupe Deutsche Börse ostane izvan izravnog nadzora europskog regulatora ESMA-e. Zahtjev dolazi dok države članice pregovaraju koji bi značajni tržišni subjekti trebali prijeći iz nacionalnog pod izravni europski nadzor.
Predsjednica ESMA-e na odlasku Verena Ross upozorila je da bi široka nacionalna izuzeća mogla oslabiti reformu, objavio je Financial Times. Slične zahtjeve postavlja i Švedska.
Spor dolazi neposredno prije sastanka ministara financija EU-a 9. listopada, kada bi Vijeće trebalo pokušati usuglasiti svoju pregovaračku poziciju o paketu za integraciju tržišta i nadzor. Dogovor država članica ne bi značio završetak reforme jer slijedi daljnji zakonodavni postupak s Europskim parlamentom.
Koliko nadzora države žele prepustiti ESMA-i
Europska komisija predstavila je Market Integration and Supervision Package 4. prosinca 2025. kao dio Unije štednje i ulaganja. Cilj je ukloniti dio prepreka koje otežavaju prekogranično poslovanje i ulaganje unutar EU-a.
Prijedlog predviđa snažniju ulogu ESMA-e u izravnom nadzoru značajnih klirinških kuća, središnjih depozitorija vrijednosnih papira, mjesta trgovanja te određenih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Komisija želi smanjiti razlike koje nastaju kada veliki prekogranični subjekti posluju na jedinstvenom tržištu, ali ih nadziru različita nacionalna tijela.
Upravo je određivanje što se smatra dovoljno značajnim subjektom postalo jedno od ključnih pitanja pregovora. Dokumenti Vijeća među otvorenim pitanjima izričito navode precizne kriterije značajnosti i opseg izravnog nadzora ESMA-e.
Prema Financial Timesu, njemački prijedlog koristio bi pragove tržišnog udjela koji bi ograničili koliko poslovanja Deutsche Börsea ulazi pod izravni europski nadzor. Berlin tvrdi da se velik dio burzovnog poslovanja grupe odvija u Njemačkoj.
Točne pragove iz najnovijeg njemačkog prijedloga nije moguće neovisno potvrditi iz javno dostupnih dokumenata.
Industrija upozorava na rizik dvostrukog nadzora
Deutsche Börse formalno podržava dublju integraciju europskih tržišta kapitala, ali traži izmjene pojedinih dijelova Komisijina prijedloga. Grupa je svoje preporuke o paketu ponovno dostavila njemačkoj vladi u rujnu, što je evidentirano u registru lobiranja Bundestaga.
Federacija europskih burzi FESE također upozorava na mogućnost dupliciranja nadzora i dodatnih regulatornih troškova. Njezin je stav da ESMA, kada preuzme izravni nadzor nad određenim subjektom, treba biti njegov jedini izravni nadzornik.
Europa ima štednju, ali je teško pretvara u kapital za kompanije
Razlog zbog kojeg Bruxelles pokušava povezati tržišta vidi se u njihovoj veličini. Prema podacima Europske komisije, tržišna kapitalizacija u EU-u 2024. odgovarala je 73 posto BDP-a. U SAD-u je iznosila 270 posto BDP-a.
Američki omjer tako je približno 3,7 puta veći. Sama usporedba ne dokazuje da je regulatorna fragmentacija uzrok cijelog jaza.
Procjene na koje se pozivaju europske institucije govore o dodatnim ulaganjima od 750 do 800 milijardi eura godišnje potrebnima do 2030. za konkurentnost te zelenu i digitalnu tranziciju.
EU raspolaže velikom privatnom štednjomU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i..., ali dio tog kapitala ne završava u financiranju europskih kompanija i projekata. O problemu pretvaranja europske štednje u kapital za domaće investicije Financa.ba je nedavno pisala u kontekstu upozorenja Christine Lagarde.
Komisija upravo smanjenjem regulatornih razlika pokušava kompanijama i investitorima olakšati prekogranični pristup tržištima kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr....
BiH ima drugi problem: malo tržište dodatno je podijeljeno
MISP se na BiH ne primjenjuje kao na države članice EU-a, ali problem fragmentacije tržišta kapitala ima konkretnu domaću dimenziju.
OECD je u srpnju 2026. ocijenio da tržišta kapitala u BiH ostaju plitka i fragmentirana. Više od 90 posto ukupne imovine financijskog sektora nalazi se u bankama, dok tržišno financiranje kompanija ostaje slabo razvijeno.
Prema istom izvještaju, 57 posto kompanija pristup financiranju navodi kao ključnu prepreku širenju poslovanja. OECD također navodi da se dionicama brojnih poduzeća kotiranih na domaćim burzama rijetko ili uopće ne trguje, dok broj delistiranja nadmašuje nova uvrštenja.
Domaće tržište već je podijeljeno između Sarajevske i Banjalučke burze. Brčko distrikt je u ožujku 2026. usvojio novi Zakon o tržištu vrijednosnih papira, čime su napredovali planovi za uspostavljanje vlastite burze.
OECD upozorava da bi treća burza bez snažnije koordinacije mogla dodatno raspršiti ionako ograničenu bazu izdavatelja i investitora. Zato preporučuje usklađivanje burzovnih pravila i koordinaciju nove tržišne infrastrukture kako se likvidnost ne bi dodatno podijelila između tri tržišta.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
