Bankari diljem svijeta strahuju da bi kolaps Credit Suissea mogao u domino-efektu poharati globalni financijski sustav. Ipak, sad se čini da je najgore izbjegnuto. Tržišta su odahnula nakon što su švicarska vlada i središnja banka osigurale čak 280 milijardi dolara potpore za Credit Suisse i UBS, što je jednako trećini švicarskog BDP-a. Cilj je zaštititi štediše dok su najveći gubitnici vlasnici obveznica.
Način na koji su Švicarci organizirali spašavanje moglo bi pogoršati stvari, piše američki Politico. Švicarski regulator odlučio je da će takozvane dodatne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... prvog reda (AT1) u vrijednosti od 17 milijardi dolara biti ‘pobrisane’ na nulu.
AT1 su stvorene nakon globalnog financijskog sloma 2008. kao način prebacivanja rizika s deponenata i poreznih obveznika u kriznim situacijama. Zbog povećanog faktora rizika često imaju veće prinose od ostalih obveznica.
Usprkos tome, vlasnici najrizičnijih obveznica bili su uvjereni da su sigurni i da će prvi na naplatu doći dioničari. Međutim, kako su Švicarci krenuli upravo od njih, to je izazvalo paniku u cijelom financijskom sustavu.
To je klasičan primjer toga kako se zaraza može proširiti cijelim sustavom, piše Politico. Ako ulagači iznenada pomisle da su njihove obveznice rizičnije nego prije, to može dovesti do rasprodaje, gurajući cijene dolje i potkopavajući povjerenje u cijeli sustav.
U pokušaju smirivanja situacije nakon švicarske odluke, trio europskih nadzornih tijela — Single Resolution Board, European Banking Authority i nadzorni ogranak Europske središnje banke — objavili su zajedničku izjavu da bi umirili ulagače koji se boje da će u slučaju kolapsa banaka u EU prvi štetu platiti dioničari.
Propast Credit Suissea – Švicarska
Propast Credit Suissea također otvara ozbiljno pitanje je li financijski sustav zaista otporan kao što to tvrde bankarski regulatori. Prema svim mjerilima, banka je bila dobro kapitalizirana i imala je dovoljno imovine koju je mogla unovčiti, ali je opet propala. To bi moglo značiti da pravila uvedena nakon krize 2008. i nisu tako rigidna kao što se mislilo. Ako je to slučaj, tad bi nas iza ugla mogla čekati prava nevolja, napominje Politico.
Kakvu-takvu utjehu daje to što je slučaj Credit Suissea zaista jedinstven. Dok se bankrot kalifornijske banke Silicon Valley odigrao preko noći i posljedica je podizanja ključnih kamatnih stopa u SAD-u te pogrešnih ulaganja u obveznice, u švicarskoj banci problemi su krenuli kada ju je potreslo nekoliko skandala.
Prvo se otkrilo da je Credit Suisse (CS) uložio čak 10 milijardi dolara u vrijednosne papire Greensill Capitala, koji je bankrotirao, zbog čega su klijenti izgubili tri milijarde dolara. Samo mjesec kasnije otkrilo se da je banka uložila i u također posrnuli Archegos Capital, zbog čega su izgubili još 4,7 milijardi dolara.
Početkom veljače 2022. CS je osuđen u Švicarskoj zbog povezanosti s bugarskim narkokartelom, za koji su prali novac. Kazna je bila blaga – uplata 15 milijuna franaka u švicarski državni proračun.
Istog mjeseca u javnost su procurili podaci o 30.000 klijenata banke koji su na računima imali više od sto milijardi franaka. U šarolikom društvu bilo je i trgovaca ljudima i drogom.
Rat u Ukrajini
Krajem veljače počinje rat u Ukrajini. Švicarska uvodi sankcije Rusiji, a bankari Credit Suissea navodno uništavaju dokumente koji dokazuju kreditiranje i povezanost s ruskim oligarsima. Sve to rezultira još jednom istragom. U spomenutom periodu, zbog svih skandala i velike reputacijske štete, dionice banke strmoglavo su pale.
Stvari su došle do vrhunca prošlog tjedna, kada su njezini 10-postotni suvlasnici, također bankari iz Saudi National Banka, najvećeg saudijskog kreditora, objavili da više neće financijski pomagati Švicarcima, tj. neće sudjelovati u dokapitalizaciji.
Uglavnom, jedva stvar je slijedila drugu. Došlo je do krize povjerenja i za Credit Suisse više nije bilo spasa.
Izvor: tportal
 u vrijednosti od 17 milijardi dolara biti 'pobrisane' na nulu.){kind=link}