Cijene hrane bile su stabilne u rujnu budući da je pojeftinjenje biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda i mesa neutraliziralo poskupljenje šećera i kukuruza. Izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO.
FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 121,5 bodova. Bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na revidiranu vrijednost u kolovozu.U odnosu na prošlogodišnji rujan cijene su prema FAO-vom indeksu pale za 10,7 posto. Dobra vijest je da su pale za čak 24 posto u odnosu na rekordnu vrijednost u ožujku 2022. Podsjećamo cijene hrane su dosegle gornju granicu na samom početku ruske invazije na Ukrajinu.
Cijene hrane jeftinij zbog pšenice
Žitarice su u rujnu poskupjele za 1,0 posto u odnosu na kolovoz. Odražavajući 7-postotno poskupljenje kukuruza zbog snažne potražnje za opskrbom iz Brazila. Svakako je uticala i slabija ponude u Argentini i više cijena prijevoza u SAD-u.
Pšenica je pak pojeftinila za 1,6 posto u odnosu na kolovoz zahvaljujući obilnoj ponudi. Također, povoljnim izgledima za rusku proizvodnju. Slaba potražnja za uvozom stabilizirala je paralelno cijene riže koje su u kolovozu bile poskočile gotovo 10 posto, objavio je FAO.
Cijene biljnih ulja pale su za 3,9 posto. Cijene mliječnih proizvoda niža je za 2,3 posto pod pritiskom slabe globalne potražnje i velikih zaliha u vodećim proizvodnim regijama. Pojeftinilo je i meso, za 1,0 posto.
Cijene šećera porasle su pak gotovo 10 posto, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo 23 godine. FAO je istaka prognoze o tješnjoj opskrbi u nadolazećoj sezoni zbog vremenskog fenomena El Nina, piše EnergyPress.
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je više-manje potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica. Prognoziravši da će dosegnuti 2,819 milijardi tona, što bi predstavljalo povećanje za 0,9 posto u odnosu na 2022. godinu.
Urod pšenice u Rusiji i Ukrajini trebao bi biti bolji no što se do sada očekivalo, zbog kontinuirano povoljnih vremenskih prilika, ali u Kanadi, Argentini i Kazahstanu žetva bi trebala biti slabija zbog suše, objašnjavaju. Proizvodnja pšenice trebala bi dosegnuti 785 milijuna tona. Proizvodnja krupnih žitarica, uključujući kukuruz, 1,5 milijardi tona.
Procjena potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024. blago je snižena, na 2,8 milijardi tona. Ovo još uvijek predstavlja povećanje za 0,8 posto u odnosu na netom završenu sezonu. Zalihe bi na kraju aktualne sezone u srpnju iduće godine trebale dosegnuti rekordna 884 miilijuna tona. Biti će veće za tri posto nego na njezinom početku. Obujam svjetske trgovine žitaricama trebao bi se u sezoni 2023/2024. smanjiti za 1,7 posto, na oko 466 milijuna tona, prateći gotovo u stopu očekivani pad izvoza pšenice, budući da bi smanjene isporuke iz Australije i Kanade trebale prevagnuti nad većim ruskim izvozom.
