Stres je složen i sveprisutan aspekt života ljudi i drugih vrsta. To je fizička, emocionalna i mentalna napetost koja proizlazi iz susreta pojedinca sa zahtjevnom okolnošću. Kad kažemo jednostavno „stres“, gotovo uvijek mislimo na distres – negativan, neugodan i štetan stres. Ali ako želimo naglasiti da govorimo o pozitivnoj, ugodnoj i korisnoj vrsti stresa, upotrijebit ćemo izraz eustres. U nastavku ćemo istražiti razlike između distresa i eustresa: kako ih osjećamo, koje su im značajke i što ih uzrokuje.
Mađarski endokrinolog Hans Selye 1974. je definirao dvije forme stresa i znanstveno artikulirao ono što doživljavamo u svakodnevnom životu. Cilj mu je bio razlučiti dvije vrste stresa prema posljedicama koje imaju na ljudski organizam, eustres i distres. Selye je skovao riječ eustres spajajući grčki prefiks eu- (dobro), s engleskim stress (teškoća, pritisak, tlaka), dok je za loš stres uzeo postojeću englesku riječ distress (nevolja, patnja, tuga).
Stres koji nam godi
Eustres se javlja kada se suočavamo s izazovima s kojima se možemo nositi i koji nam donose neki oblik emocionalnog ili materijalnog dobitka. Studija objavljena u časopisu Anxiety, Stress and Coping otkrila je da eustres može dovesti do veće razine zadovoljstva životom i duševnog blagostanja. Druga studija u časopisu Journal of Personality and Social Psychology otkrila je da eustres može poboljšati spoznajne funkcije i ojačati pamćenje. Ujedno može pružiti motivaciju i energiju potrebnu za prevladavanje prepreka i obavljanje zadataka. Što vodi do osjećaja ponosa postignućem i povećanog samopoštovanja.
Primjeri eustresnih okolnosti uključuju putovanje na zadivljujuće i nepoznato mjesto, polaganje ispita iz najdražeg predmeta, romantični sastanak sa simpatijom, praćenje utakmice omiljenog kluba pa čak i gledanje filma strave. Sve su navedene okolnosti stresne, donose uzbuđenje i neizvjesnost, ali smo sigurni da ih možemo kontrolirati, a da su dobici izgledniji i veći od mogućih gubitaka.
Distres boli i škodi zdravlju
S druge strane, distres je negativna forma stresa, koja nastaje kad je pojedinac suočen sa zahtjevnim okolnostima koje premašuju njegovu sposobnost podnošenja. Studija objavljena u časopisu Journal of Applied Psychology otkrila je da distres, ovisno o intenzitetu i trajanju, može dovesti do iscrpljenosti, smanjenja životnog zadovoljstva i oslabljenog funkcioniranja na raznim životnim poljima.
Također, distres može imati štetne učinke na mentalno i tjelesno zdravlje. Poremećaji koji nastaju zbog jake ili dugotrajne stresne reakcije obuhvaćaju anksioznost, depresiju i PTSP, koji podrazumijeva široku paletu tegoba. Nadalje, distres pogađa srce, krvožilni sustav, kosti, probavne organe i drugo. Najčešći su okidači distresa nasilje, bolesti, ozljede, naporan rad, oskudica, sukobi u odnosima, gubici voljenih, pravni problemi, traumatična iskustva i drugo.
Razlika između distresa i eustresa nije samo u subjektivnom osjećaju, već i u učincima na fiziologiju. Studije sugeriraju da distres potiče oslobađanje kortizola i drugih stresnih hormona, koji mogu imati dugoročne negativne učinke na zdravlje. Suprotno tome, eustres navodi na proizvodnju hormona ugode kao što su dopamin i endorfini, koji stvaraju osjećaje zadovoljstva i ushićenja.
Dva kraja stresnog spektra
Unatoč razlikama, distres i eustres nisu potpuno odvojeni entiteti. U mnogim slučajevima, razina stresa može se mijenjati ovisno o obilježjima situacije i osobe koja se u njoj nalazi. Primjerice, prvobitni eustres može se pretvoriti u distres ako predugo traje ili postane previše intenzivan. S druge strane, distres ponekad mijenja čovjekovu perspektivu i jača motivaciju. Pojedinac se može osposobiti za nošenje sa situacijom i oduzeti joj sposobnost da mu nanosi distres.
Distres i eustres dva su kraja stresnog spektra, svaki s vlastitim osobinama i posljedicama. Razumijevanje ovih razlika omogućuje nam da uspješnije manevriramo kroz životne okolnosti i bolje upravljamo stresom, ne bismo li ublažili nepovoljne posljedice distresa, a uvećali dobrobiti koje donosi eustres.
Izvor: adiva.hr
