Od izbijanja sukoba s Hamasom 7. listopada, 46.000 izraelskih tvrtki zatvorilo je svoja vrata, prema podacima tvrtke CofaceBDI. Najviše su pogođeni sektori građevine, poljoprivrede i usluga.
Izraelske tvrtke suočavaju se s dugotrajnim posljedicama rata. Mogao bi rezultirati zatvaranjem do 60.000 poduzeća do kraja 2024., predviđa CofaceBDI.
Posljedice sukoba
Ovaj zabrinjavajući scenarij dolazi nakon što je sukob s Hamasom, koji traje već devet mjeseci, doveo do zatvaranja 46.000 tvrtki. Mnoge od njih bore se za opstanak zbog visokih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., rastućih troškova financiranja, manjka radne snage, pada prihoda, poremećaja u logistici i opskrbi te nedostatka adekvatne državne pomoći, izvještava Times of Israel.
Za usporedbu, tijekom pandemije koronavirusa 2020. godine, rekordnih 76.000 tvrtki bilo je prisiljeno na zatvaranje.
Prema izvršnom direktoru CofaceBDI-ja, Yoelu Amiru, praktički nijedan sektor izraelskog gospodarstva nije ostao pošteđen posljedica trenutnog rata. Tvrtke se suočavaju s vrlo složenom situacijom. Strah od eskalacije sukoba, neizvjesnost oko kraja borbi i kontinuirani izazovi, kao što su manjak radne snage, niska potražnja, rastući troškovi financiranja, problemi s opskrbom i logistikom, te nedavna zabrana izvoza iz Turske, sve više otežavaju opstanak izraelskih poduzeća.
Oko 77% tvrtki koje su bile prisiljene zatvoriti od početka rata, što uključuje približno 35.000 malih poduzeća s manje od pet zaposlenih, spadaju među najranjivije u gospodarstvu. I to zbog hitne potrebe za financiranjem i poteškoća u prikupljanju sredstava, prema Amiru.
Već početkom 2023. godine, izraelske tvrtke suočile su se s padom prikupljanja sredstava. Gospodarstvo je već tada bilo pod pritiskom globalne krize i lokalne političke neizvjesnosti vezane uz predloženu reformu pravosuđa. Nakon toga, uslijedio je napad Hamasa 7. listopada.
Tisuće vlasnika poduzeća suočilo se s izazovima uslijed iznenadnih i stalnih mobilizacija stotina tisuća rezervista. Dok je 250.000 ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove.
Što pokazuju istraživanja?
U nedavnom istraživanju provedenom među 550 kompanija i poduzeća iz različitih sektora izraelskog gospodarstva, CofaceBDI je anketirao menadžere o utjecaju rata na njihovo poslovanje.
Na pitanje o opsegu štete koju je rat nanio njihovom poslovanju, 56% ispitanika izjavilo je da su zabilježili pad prometa. Za usporedbu, u prethodnom istraživanju iz siječnja 2024., oko 64% je navelo da je njihov promet opao zbog rata.
Prema Amiru, ekonomske posljedice rata odmah su pogodile tvrtke u sektorima građevinarstva, poljoprivrede, turizma, ugostiteljstva i zabave.
Od početka rata, oko 85.000 palestinskih radnika više ne radi u izraelskoj građevinskoj industriji zbog zabrane rada. Dok su mnogi strani radnici napustili zemlju. Ovaj manjak radne snage doveo je do zatvaranja brojnih gradilišta, piše Forbes.
“Građevinski sektor, a osobito poljoprivreda, suočavaju se s velikim nedostatkom radnika, što rezultira značajnim kašnjenjima u realizaciji projekata i primopredaji stanova,” izjavio je Amir. Iako se neki strani radnici vraćaju u Izrael, njihova nedovoljna brojnost uzrokuje rast plaća i povećanje troškova zapošljavanja.
“Moguće je dovesti strane radnike u Izrael, no oni moraju biti kvalificirani i u većem broju kako bi sektor doista osjetio olakšanje,” dodao je Amir.
Posljedice odluke Turske
Turska je ranije ove godine povukla drastičan potez. Bojkotirala je svu trgovinu s Izraelom. Što je lokalne uvoznike građevinskog materijala poput aluminija, plastike i cementnih proizvoda ostavilo u potrazi za skupljim alternativnim izvorima. Zbog povećanih troškova proizvodnje i transporta.
Prije bojkota, izraelske tvrtke planirale su povećati uvoz iz Turske. A sve zbog napada jemenskih Huti militanata, uz podršku Irana, poremetili pomorsku trgovinu, povećali troškove dostave i učinili kinesku i istočnoazijsku robu znatno skupljom.
Nakon turskog bojkota, raste zabrinutost da bi druge zemlje mogle slijediti isti primjer. Uvoznici pokušavaju pronaći nove dobavljače iz drugih dijelova svijeta. Cijene osiguranja i troškovi sve više rastu, a vlada će možda morati povećati poreze.
Pad potrošnje, izostanak turizma i masovne evakuacije stanovnika iz ratom pogođenih područja na sjeveru i jugu Izraela također su negativno utjecali na trgovinski i uslužni sektor. Uključujući rekreacijske objekte, kafiće i restorane.
Amir je komentirao i napore vlade da pruži pomoć poduzećima pogođenim ratom. Prema istraživanju CofaceBDI-ja iz siječnja, provedeno na uzorku od 600 poduzeća iz raznih sektora. 52% menadžera izjavilo je da nisu primili nikakvu pomoć ili da ona nije bila dovoljna, iako su ispunjavali uvjete za naknadu. Samo 3% ispitanih potvrdilo je da su dobili zadovoljavajuću pomoć.
Vlada se suočava s financijskim pritiskom
Vlada se već suočava s financijskim pritiskom rata. Troškovi sukoba premašuju 250 milijardi NIS (67 milijardi USD), a reagirala je uvođenjem kompenzacijskog paketa pomoći. Ovaj paket uključuje bespovratna sredstva za tvrtke diljem zemlje koje su pretrpjele posredne gubitke zbog sukoba, povrat plaća te mjere olakšica za zaposlenike na neplaćenom dopustu.
“Kratkoročno, vlada bi trebala pružiti ključnu podršku uvoznicima kako bi im pomogla pronaći zamjenske dobavljače za Tursku. iz drugih regija, te olakšati radnu krizu u građevinskom i poljoprivrednom sektoru dovođenjem većeg broja stranih stručnih radnika kako bi se spriječili daljnji poremećaji,” izjavio je Amir.
“Dugoročno, vlada mora djelovati odgovorno i poduzeti korake za smanjenje fiskalnog deficita, na primjer, smanjenjem koalicijskih sredstava kako bi se oslobodili resursi. Međutim, takve mjere se još uvijek ne provode.”
“Vlada mora poslati jasnu poruku tržištu i ulagačima da je spremna donijeti teške odluke kako bi povratila stabilnost,” zaključio je Amir.
