Kao o jednom od najstarijih napitaka koje čovjek poznaje, postoji više različitih zanimljivosti o vinu. Neke, posebice one o pozitivnim zdravstvenim prednostima vina, prilično su dobro poznate zainteresiranoj javnosti. Ovdje ćete pak pronaći neke od manje poznatih, ali ništa manje zanimljivih činjenica o vinu – piše lovetoknow.com
Vino ne sadrži masnoće
Vino ne sadrži masnoće i ima nula kolesterola. Suha vina imaju mnogo manje ugljikohidrata i kalorija od slatkih vina, pa ako pazite na svoj struk, odaberite suho crno ili bijelo vino.
Vino je korišteno u drevnim liječničkim receptima
Kada je Hipokrat pisao ono što bismo danas nazivali receptima (po onom što je pronađeno i zabilježeno), gotovo svi njegovi “recepti” uključivali su vino kao lijek za ono što muči njegove pacijente. Čak i danas, istraživanja sugeriraju da vino ima brojne zdravstvene prednosti, posebice crno vino, koje sadrži više razine polifenola i resveratrola od bijelih vina.
Klimatske promjene će utjecati na industriju vina
Istraživači vjeruju da će klimatske promjene imati ogroman negativan utjecaj na proizvodnju vina jer zagrijavanje zemlje dramatično utječe na to kako i gdje se uzgaja grožđe i može li se uspješno ubrati. Kako temperatura raste, suša i vrućina mogu učiniti neke od najvećih svjetskih vinskih regija neproduktivnim.
Žene drugačije metaboliziraju vino od muškaraca
Žene metaboliziraju vino brže od muškaraca zbog fiziološkog sastava želučane sluznice. I muškarci i žene imaju enzime u želucu koji rade na razgradnji i probavi vina, žene jednostavno imaju manje ovog enzima.
Shiraz je nastao u Iranu
Vjeruje se da je grožđe Shiraz nastalo u Iranu, zemlji u kojoj se ne pije vino. Vino je zabranjeno u većini islamskih zemalja još od 7. stoljeća.
Vino sadrži antioksidanse
Morali biste popiti 20 čaša soka od jabuke da biste dobili iste antioksidativne prednosti kao od jedne čaša crnog vina. Ako više volite sok od naranče, morat ćete popiti sedam čaša. Primarni antioksidans vina je resveratrol, koji je u većoj koncentraciji u crnim vinima nego u bijelim vinima.
Vino ima organske spojeve
Vino ima toliko organskih spojeva da se njegova struktura smatra složenijom od krvnog seruma. Krvni serum je tekućina koja ostane nakon uklanjanja fibrinogena i crvenih i bijelih krvnih stanica.
“Critter” vina su u porastu
Vinske boce koje prikazuju životinje na etiketi od milja se nazivaju “critter vinima” (critter na engl. znači stvorenje). Yellow Tail vino iz Australije s likom valabija bilo je jedno od prvih “critter label” vina, a trend je narastao posljednjih godina, posebice u Australiji i diljem svijeta.
Vinski podrum Titanic nalazi se na dnu oceana
Olupina Titanica sadrži ono što se smatra jednim od najstarijih poznatih vinskih podruma. Iako se Titanic nalazi na oko 12 000 do 13 000 stopa ispod površine oceana, utvrđeno je da je većina boca vina u podrumu netaknuta. Većina vina je ostala neometano na dnu oceana.
Najskuplje vino
Najskuplja boca vina ikad prodana bila je Domaine Romanee-Conti Burgundy iz 1945. prodana na aukciji Sotheby’sa 2018. Kolekcionar je platio 558.000 dolara za bocu od 750 ml. Još jedna boca istog vina prodana je ubrzo nakon toga za 496.000 dolara. Obje su boce došle iz podruma burgundskog vinara Roberta Drouhina.
Postoji preko 10 000 sorti vinove loze
Širom svijeta zasađeno je više od 10.000 sorti vinskog grožđa. Od njih, najpopularnije je šest plemenitih sorti: chardonnay, rizling, sauvignon blanc, crni pinot, cabernet sauvignon i merlot.
Najraširenija sorta vinskog grožđa
Cabernet sauvignon je najrasprostranjenija sorta grožđa na svijetu. U svijetu je zasađeno više od 713.000 hektara cabernet sauvignona. Najrasprostranjenija bijela sorta je Airén, manje poznato španjolsko grožđe. Zasađeno je oko 625.000 hektara Airéna. Bijeli Airén se koristi u mnogim španjolskim mješavinama bijelog vina, a primarna upotreba je u rakiji.
Narančasto vino
Vjerojatno ste čuli za crno vino, bijelo vino i rose, ali jeste li svjesni četvrte kategorije boja vina koja se zove narančasto vino? U slučaju vina, naranča opisuje boju, a ne okus. Narančasta vina imaju nijansu breskve ili naranče. Dobivaju se preradom bijelog vinskog grožđa kao da se prave crna vina; zgnječeno grožđe se ostavlja da se macerira s ljuskom i sjemenkama neko vrijeme prije nego što se nastavi proces proizvodnje vina.
Konzumiranje artičoka mijenja okus vina
Artičoke sadrže kemikaliju zvanu cinarin koja mijenja vaš osjet okusa, zbog čega sve ima blago slatkast okus. Zbog toga, kada pijete vino dok jedete artičoke, to mijenja okus vina zbog čega čak i suha i kisela vina imaju slatkast okus. Ako jedete artičoke, najbolje vino za uparivanje je vrlo suho vino s visokom kiselinom.
Vinski citat Benjamina Franklina
Konačno, ova posljednja zanimljiva činjenice o vinu uopće nije činjenica, to je citat Benjamina Franklina koji je rekao: “Vino čini svakodnevni život lakšim, manje užurbanim, s manje napetosti i više tolerancije.”
