Umjetna inteligencija posljednjih je godina donijela rekordne prihode proizvođačima čipova poput Nvidije, Microna i SK Hynixa. No ista potražnja sada počinje stvarati probleme kompanijama koje umjetnu inteligenciju uopće ne razvijaju. Među njima je i švedski Ericsson.
Rezultati telekomunikacijskog diva za drugo tromjesečje pokazali su da rast cijena komponenti, potaknut globalnom utrkom u gradnji AI podatkovnih centara, sve snažnije pritišće profitne marže kompanije.
Investitori su reagirali brzo. Dionice Ericssona pale su u utorak oko osam posto na burzi u Stockholmu, što predstavlja njihovu najlošiju reakciju na objavu poslovnih rezultata u gotovo tri godine.
Prihodi i dobit ponovno u padu
Ericsson je od travnja do lipnja ostvario 52,7 milijardi švedskih kruna prihoda, odnosno oko 4,78 milijardi eura. To je šest posto manje nego godinu ranije.
Kada se isključi utjecaj valutnih tečajeva, pad prihoda iznosio je jedan posto. Uprava navodi da su nepovoljna kretanja valuta smanjila prihod za oko 1,8 milijardi kruna.
Pad prihoda nastavak je trenda iz prvog tromjesečja, kada je kompanija zabilježila desetpostotni pad.
Istodobno je neto dobit pala 12 posto, na 4,1 milijardu kruna.
Prilagođena EBITA, koja isključuje troškove restrukturiranja, smanjena je sedam posto i iznosila je 6,3 milijarde kruna.
Rezultati ipak nisu bili potpuno razočaranje. Prema analizi UBS-a, dobit je nadmašila očekivanja tržišta, dok su prihodi bili oko dva posto ispod konsenzusa analitičara.
Problem nije potražnja nego AI
Najzanimljiviji dio Ericssonova izvješća nije pad prihoda.
Pravi problem nalazi se mnogo dublje u opskrbnom lancu.
Velika ulaganja tehnoloških kompanija u umjetnu inteligenciju povećala su potražnju za memorijskim čipovima i drugim specijaliziranim komponentama koje koriste podatkovni centri.
Posljedica je rast cijena na tržištu poluvodiča.
Ericsson koristi dio istih komponenti za izgradnju mobilnih mreža i telekomunikacijske opreme. Zbog toga ih danas nabavlja po višim cijenama.
Glavni financijski direktor Lars Sandström izjavio je za Reuters da AI podatkovni centri stvaraju snažan pritisak na cijeli sektor, uključujući Ericsson.
Osim memorijskih čipova, rast potražnje zahvatio je i specijalizirane čipove koje kompanija koristi u svojoj mrežnoj opremi.
Drugim riječima, što tehnološke kompanije više ulažu u umjetnu inteligenciju, to više rastu troškovi proizvođačima telekomunikacijske opreme.
Ericsson razmatra više cijene
Kako bi ublažio rast troškova, Ericsson najavljuje kombinaciju internih ušteda i mogućeg povećanja cijena.
Izvršni direktor Börje Ekholm rekao je da kompanija provodi mjere u opskrbnom lancu, optimizira dizajn proizvoda i priprema komercijalne poteze kojima želi zaštititi profitabilnost.
Kompanija pritom nastavlja i restrukturiranje.
Do kraja godine planirane su dodatne mjere smanjenja troškova, uključujući i nova ukidanja radnih mjesta.
AI mijenja ekonomiju mnogo šire nego što se očekivalo
Ericssonovi rezultati pokazuju da se učinci umjetne inteligencije više ne zaustavljaju na proizvođačima čipova ili tehnološkim divovima koji razvijaju velike jezične modele.
Masovna gradnja AI podatkovnih centara mijenja odnose ponude i potražnje na tržištu ključnih elektroničkih komponenti. To povećava troškove i kompanijama koje posluju u sasvim drugim sektorima, od telekomunikacija do industrijske elektronike.
Zbog toga umjetna inteligencija danas nije samo pokretač novih prihoda. Ona postaje i novi izvor inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... troškova u globalnoj tehnološkoj industriji.
