Dana 15. rujna 2008. godine svijet je svjedočio jednom od najdramatičnijih trenutaka u povijesti moderne ekonomije – bankrotu investicijske banke Lehman Brothers.
Osnovana još 1850. godine, Lehman Brothers bila je jedan od stupova američkog financijskog sustava, s imovinom vrijednom oko 600 milijardi dolara u trenutku sloma.
Ovaj događaj ne samo da je izazvao paniku na financijskim tržištima, već je potaknuo najgoru globalnu financijsku krizu nakon Velike depresije 1930-ih godina.
Uvod u krizu
Lehman Brothers, kao i mnoge druge banke, bila je duboko upletena u trgovanje hipotekarnim vrijednosnim papirima temeljenima na subprime hipotekama – zajmovima danima visokorizičnim zajmoprimcima.
Dok su cijene nekretnina rasle, ti su papiri donosili visoke profite, ali i golemi rizik. Kada su cijene počele padati, a dužnici prestali vraćati kredite, financijski sustav suočio se s kolapsom.
Prvi znakovi krize pojavili su se već 2007., no Lehman je ignorirao upozorenja. Do sredine 2008. gubici od loših ulaganja i hipotekarnih papira počeli su se naglo gomilati, a povjerenje investitora urušavati.
Potraga za spasenjem
Uoči bankrota, Lehman Brothers očajnički je pokušavao pronaći kupca. Razgovarali su s Barclaysom i Bank of America, no pregovori su propali jer američka vlada nije bila spremna pružiti državne garancije.
Za razliku od Bear Stearnsa, kojeg je početkom 2008. spasila državna intervencija, Lehman nije dobio pomoć.
Presudna je bila odluka ministra financija Henryja Paulsona, koji je smatrao da bi spašavanje Lehman Brothersa stvorilo moralni hazard – poruku da će država uvijek spašavati velike banke.
Posljedice bankrota
Slom Lehman Brothersa izazvao je val šoka na svjetskim tržištima:
- Dow Jones je pao za više od 500 bodova u jednom danu
- europska i azijska tržišta bilježila su dramatične gubitke
- banke su prestale međusobno posuđivati novac → nastala je kriza likvidnosti
Vlade diljem svijeta morale su reagirati.
U SAD-u je pokrenut TARP program (700 milijardi dolara) za spašavanje banaka, dok su središnje banke širom svijeta ubrizgavale likvidnost u sustav.
Dugoročne posljedice i nasljeđe
Bankrot Lehman Brothersa postao je simbol neuspjeha dereguliranog financijskog sustava i snažan poticaj za reforme.
U SAD-u je donesen Dodd-Frank zakon, koji je trebao povećati transparentnost i smanjiti rizike koje banke preuzimaju.
Međutim, kriza je ostavila duboke ožiljke:
- milijuni ljudi izgubili su poslove, ušteđevine i domove
- povjerenje u financijske institucije trajno je narušeno
- i dalje se vodi rasprava jesu li reforme dovoljne za sprječavanje nove krize
***
Slom Lehman Brothersa nije bio samo financijska katastrofa, već i prekretnica u načinu na koji svijet promatra globalna tržišta i rizike. Kriza iz 2008. podsjetnik je na krhkost financijskih sustava i važnost odgovornog upravljanja rizicima – jer kada posrne financijski sektor, povući može i čitave ekonomije.
