Zlato i srebro ponovno su pokazali koliko ih brzo može pogoditi promjena očekivanja o američkim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Nakon govora predsjednika Feda Kevina Warsha u Jackson Holeu oba su metala krenula prema dolje. Na tržišnim ekranima izgledali su kao isti trade.
Ispod površine više nisu ista priča.
Warsh nije najavio povećanje kamata, ali je poručio da inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ostaje previsoka i ostavio otvorenom mogućnost dodatnog zaoštravanja monetarne politike. Investitori su reagirali brzo: porasla su očekivanja povećanja kamata, ojačali su dolar i prinosi na američke obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., a plemeniti metali našli su se pod pritiskom.
Logika je poznata. Zlato i srebro ne donose kamatu. Što je realni povrat na sigurnu imovinu veći, oportunitetni trošak njihova držanja raste.
Warsh je zato mogao srušiti oba metala istim signalom. Ali ono što će odlučivati o njihovoj cijeni nakon što taj šok prođe više nije isto.
Zlato ima kupca kojem cijena nije jedini kriterij
Visoki realni prinosi predstavljaju problem za zlato jer investitoru daju alternativu koja donosi kamatu.
Ali posljednjih godina zlato je dobilo kupca čija se računica razlikuje od računice klasičnog investitora.
Središnje banke kupuju ga radi diverzifikacije rezervi, zaštite od geopolitičkih rizika i smanjivanja ovisnosti o drugim oblicima rezervne imovine.
Kupnja nije pravocrtna. Nakon vrlo slabog prvog tromjesečja, središnje banke u drugom su tromjesečju 2026. neto kupile oko 289 tona zlata, 62 posto više nego godinu ranije. Ukupna kupnja u prvom polugodištu ipak je ostala najniža od 2022.
Važniji je signal što namjeravaju dalje: 89 posto upravitelja rezervi očekuje rast globalnih zlatnih rezervi, a rekordnih 45 posto planira povećati vlastite.
To zlatu daje oslonac koji ne nestaje automatski kada Fed promijeni ton.
Središnja banka koja želi više zlata ne traži način da u svojim rezervama koristi manje zlata.
Kod srebra je upravo suprotno.
Srebro ima problem koji zlato nema
Srebro je istodobno investicijska i industrijska imovina.
Koristi se u solarnim ćelijama, elektronici, automobilima, elektroenergetskim mrežama i nizu drugih proizvoda zbog vrlo visoke električne vodljivosti.
Ta industrijska uloga godinama je bila jedan od najjačih argumenata za rast njegove cijene.
Sada počinje stvarati i problem.
Silver Institute očekuje da će globalna industrijska potražnja za srebrom u 2026. pasti oko dva posto, na približno 650 milijuna unci, nakon pada od tri posto prethodne godine.
Razlog nije jednostavno slabljenje globalne industrije.
Jedan od najvećih potrošača srebra pokušava naučiti kako ga trošiti manje.
Solar raste. Potrošnja srebra ne mora
Fotonaponska industrija bila je jedan od glavnih motora rasta potražnje za srebrom. Širenje solarnih kapaciteta godinama je značilo i veću potrebu za metalom koji se koristi u vodljivim kontaktima solarnih ćelija.
Ta veza više nije tako jednostavna.
Proizvođači smanjuju količinu srebra potrebnu po ćeliji, proces poznat kao thrifting, dok se istodobno razvijaju tehnologije koje dio srebra mogu zamijeniti jeftinijim materijalima.
Zato svijet može instalirati više solarnih kapaciteta, a da solarna industrija istodobno troši manje srebra.
Nova jednadžba više nije:
više solarnih panela = više srebra.
Sada je:
više solarnih panela × manje srebra po panelu.
A što je cijena srebra viša, ekonomski poticaj za takvu racionalizaciju postaje veći.
Visoka cijena srebra počinje raditi protiv srebra
Tu se krije jedan od najzanimljivijih paradoksa ovog tržišta.
Rast cijene srebra privlači investitore jer signalizira oskudicu. Industrijskim kupcima šalje potpuno drukčiju poruku: pronađite način da ga trošite manje.
Što je srebro skuplje, veći je poticaj za thrifting. Supstitucija drugim materijalima postaje isplativija. Istodobno raste vrijednost starog srebra i motivacija za recikliranje.
Silver Institute očekuje da će tehnološka racionalizacija u fotonaponskom sektoru pritiskati potražnju, dok bi data centri, automobili i električna infrastruktura trebali stvarati nove izvore potrošnje. Njegove dugoročnije projekcije tržišta srebra zato pokazuju postupno smanjivanje strukturnog deficita, a ne njegov nestanak.
Visoka cijena tako može biti posljedica manjka srebra, ali istodobno pokrenuti ponašanje koje taj manjak počinje smanjivati.
AI može pomoći, ali ne mijenja cijelu jednadžbu
AI infrastruktura, elektrifikacija automobila i ulaganja u elektroenergetske mreže stvaraju nove izvore potražnje za srebrom.
Ali zasad nisu dovoljni da potpuno neutraliziraju promjene u solarnom sektoru.
Za cijenu srebra zato će biti važna utrka između rasta novih primjena i smanjivanja količine metala potrebne postojećima.
To je složenija investicijska priča od jednostavne pretpostavke da rast zelene energije automatski znači i rast potražnje za srebrom.
Deficit postoji, ali nije uklesan u kamen
Srebro pritom nije tržište preplavljeno metalom.
Naprotiv, očekuje se da će 2026. biti šesta uzastopna godina u kojoj ukupna potražnja premašuje ponudu.
To ostaje snažan argument u korist srebra.
Upravo je kombinacija industrijske potražnje, ograničene ponude i investicijskog interesa bila jedan od razloga zbog kojih je srebro početkom godine snažno nadmašivalo zlato.
Ali tržište se mijenja. Visoke cijene povećavaju recikliranje, industrija smanjuje potrošnju po proizvodu, a dio primjena traži zamjenske materijale.
Srebro zato može ostati deficitarno tržište, a istodobno imati slabiju industrijsku potražnju nego što su investitori prije nekoliko godina očekivali.
Visoki prinosi zlatu stvaraju dva problema
Ni priča o zlatu nije jednostavna.
Rast prinosa na američke obveznice kratkoročno mu stvara snažnu konkurenciju. Ako investitor može dobiti visok realni povrat na državnu obveznicu, držanje imovine bez prinosa postaje manje privlačno.
Ali dugotrajno visoki prinosi imaju i drugu posljedicu.
Povećavaju trošove financiranja golemog američkog javnog duga.
To ponovno otvara pitanja fiskalne održivosti, buduće inflacije i povjerenja u državne financije — upravo neke od razloga zbog kojih investitori i središnje banke drže zlato.
Nastaje paradoks.
Ono što danas pritišće zlato može, ako traje dovoljno dugo, hraniti jedan od razloga za njegovo držanje.
Isti Fed, dvije različite priče
Warshov govor pokazao je koliko zlato i srebro još mogu biti povezani. Kada tržište iznenada promijeni očekivanja o kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., realnim prinosimaPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... i dolaru, oba metala mogu krenuti u istom smjeru.
Ali nakon što početni šok prođe, njihovi se putevi razdvajaju.
Zlato mora izdržati pritisak visokih prinosa, ali iza njega ostaju središnje banke, geopolitički rizici i fiskalne dvojbe.
Srebro uz isti monetarni pritisak mora riješiti dodatni problem: što mu cijena više raste, njegovi najveći industrijski kupci imaju veći razlog naučiti kako ga koristiti manje.
Zlato i srebro zato mogu pasti zajedno. Ali više nemaju isti razlog za ponovno ustajanje.
