Svjetske cijene hrane blago su pale u lipnju treći mjesec zaredom, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
Indeks cijena hrane koji izračunava FAO u lipnju je u prosjeku iznosio 154,2 boda, što je 2,3 posto manje u odnosu na svibanj, ali je u odnosu na isti mjesec 2021. ostao 23,1 posto viši, navodi se u izvješću objavljenom na stranicama ove UN-ove agencije,prenosi bankar.me.
Lipanjski pad indeksa odraz je nižih svjetskih cijena biljnih ulja, žitarica i šećera, dok su porasle cijene mlijeka i mesa.
“Iako je FAO indeks cijena hrane pao u lipnju treći mjesec zaredom, još uvijek je blizu povijesnog maksimuma iz ožujka ove godine. Čimbenici koji su doveli do visokih svjetskih cijena i dalje su u igri: snažna globalna potražnja, loše vrijeme u nekim većim zemljama, visoki troškovi proizvodnje i transporta te poremećaji u opskrbnom lancu zbog covida-19, a situaciju dodatno kompliciraju neizvjesnosti zbog trenutnog rata u Ukrajini”, rekao je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero Cullen.
Indeks cijena žitarica prošlog je mjeseca u prosjeku iznosio 166,3 boda, što je 4,1 posto manje nego u svibnju, ali još uvijek 27,6 posto više od vrijednosti iz lipnja 2021. godine.
Međunarodne cijene pšenice pale su za 5,7 posto na mjesečnoj razini, ali su ostale 48,5 posto iznad vrijednosti od prije godinu dana. Kotacije krupnih žitarica također su pale za 4,1 posto u odnosu na svibanj, dok su na godišnjoj razini više za 18,4 posto. Kukuruz je na mjesečnoj razini pojeftinio 3,5 posto zbog veće sezonske ponude iz Argentine i Brazila te poboljšanih uvjeta usjeva u SAD-u.
Indeks cijena biljnih ulja prošli je mjesec u prosjeku iznosio 211,8 bodova, što je pad od 7,6 posto u odnosu na svibanjsku vrijednost. Lipanjski indeks cijena šećera pao je u odnosu na svibanj za 2,6 posto, na prosječnih 117,3 boda, najnižu razinu od veljače. Ovo je drugi uzastopni mjesečni pad cijena šećera.
Piletina nikad skuplja
FAO indeks cijena mesa u prosjeku je u lipnju iznosio 124,7 bodova i bilježi rast od 1,7 posto u odnosu na svibanj, čime je dosegao novi rekord i za 12,7 posto nadmašio razinu iz lipnja 2021. Poskupjele su sve vrste mesa, a najviše meso peradi, čije su cijene porasle na najvišu razinu u povijesti, zbog nastavka teških globalnih uvjeta opskrbe, na koje je utjecao rat u Ukrajini i izbijanje ptičje gripe na sjevernoj hemisferi.
Kad je riječ o cijenama mliječnih proizvoda, njihov indeks u lipnju je u odnosu na prethodni mjesec porastao za 4,1 posto, na prosječnih 149,8 bodova. Mliječni proizvodi skuplji su 24,9 posto nego godinu prije. Cijene svih mliječnih proizvoda bilježe rast, a rast je prednjačio cijenama sira, ponajviše zbog velike uvozne potražnje za spot isporukama zbog zabrinutosti oko dostupnosti ponude kasnije tijekom godine.
Zasebno izvješće
FAO je u srpnju rekao da je povećao svoju prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2022. za sedam milijuna tona u odnosu na prethodni mjesec i sada predviđa urod od 2,792 milijuna tona. To je, međutim, 0,6 posto manje od svjetske proizvodnje 2021. godine.
Prognoza svjetske potrošnje žitarica u 2022./23. također se povećao za 9,2 milijuna tona na 2.797 milijuna tona, ali je još uvijek 1,7 milijuna tona (0,1 posto) ispod razine iz 2021./22. zbog očekivane manje potrošnje krme.
FAO-ova prognoza svjetskih zaliha žitarica na kraju sezone 2023. podignuta je na 854 milijuna tona, odnosno za 7,6 milijuna tona u odnosu na lipanjsku projekciju.
