Njemačka, zemlja koja je desetljećima bila sinonim za ekonomsku stabilnost, industrijsku snagu i prosperitet, danas se suočava s alarmantnom realnošću. Nekadašnji motor Europe usporava, boreći se s kronično niskim rastom, žestokom konkurencijom iz Kine i posljedicama energetske krize. Dok se “panika” širi kroz slavni Mittelstand – mrežu malih i srednjih poduzeća koja čini okosnicu ekonomije – njemačka vlada konačno povlači poteze. No, jesu li najavljene reforme dovoljne da se preokrene opasan trend?
Šokantni podaci koji otkrivaju dubinu krize
Dokazi o problemima su svuda oko nas. Volkswagen, ponos njemačke autoindustrije, razmatra otpuštanje čak 100.000 radnika i zatvaranje tvornica. Pogođen je jeftinom kineskom konkurencijom i inovacijama u sektoru električnih vozila. No, ovo nije izoliran slučaj. Slična sudbina prijeti i drugim izvozno orijentiranim industrijama, poput kemijske i zrakoplovne.
Statistika je neumoljiva. Od kraja 2019. godine, kumulativni rast njemačkog BDP-a iznosi svega 0,8%. Usporedbe radi, Francuska je u istom periodu rasla 6,3%, a Italija 7,4%. Industrijska proizvodnja, tradicionalni motor njemačke ekonomije, dosegla je vrhunac još 2017. i danas je 9% niža nego prije deset godina. Svakog mjeseca industrija gubi više od 10.000 radnih mjesta, a energetski intenzivni sektori bilježe pad od preko 15%. Nekada uzor, Njemačka sada opasno zaostaje.
Što je krenulo po zlu?
Razlozi za ovu duboku strukturnu krizu su složeni. Uspon Kine kao dominantne ekonomske sile drastično je promijenio pravila igre – njemački izvoz u Kinu pao je za petinu između 2021. i 2025., dok se izvoz automobila prepolovio. Međutim, problemi su i unutarnji: visoki troškovi energije, nefleksibilno tržište rada i nedostatak tehnoloških inovacija guše konkurentnost. Kako navodi ugledni Ifo institut, njemačka ekonomija prolazi kroz “duboku strukturnu promjenu” oblikovanu dekarbonizacijom, digitalizacijom, demografijom i geopolitičkim poremećajima, a njena prilagodba je prespora.
Paket reformi: Svjetlo na kraju tunela?
Suočena s pritiskom, krhka koalicijska vlada kancelara Friedricha Merza najavila je sveobuhvatan paket od 33 mjere. Iako nitko ne očekuje čuda preko noći, cilj je jasan: potaknuti poslovni sentiment i pokrenuti ekonomiju. Tri su ključna područja u fokusu:
Porezne olakšice: Paket vrijedan 10 milijardi eura namijenjen je smanjenju poreza na dohodak za niže i srednje slojeve, financiran povećanjem poreza za najbogatije. Također, planira se smanjenje ukupnog korporativnog poreznog opterećenja na oko 25% do 2028., čime bi se Njemačka izjednačila s Velikom Britanijom.
Reforma tržišta rada: Uvode se fleksibilniji ugovori o radu, stroža pravila oko bolovanja i mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja. Cilj je povećati aktivnost radne snage i fleksibilnost poslodavaca.
Smanjenje birokracije: Najavljeno je ukidanje nepotrebnih administrativnih prepreka, pojednostavljenje dozvola, digitalizacija i usklađivanje pravila o zaštiti podataka s EU standardima, kako bi se olakšalo poslovanje.
Hoće li reforme uspjeti?
Analitičari se slažu da je paket nužan, ali vjerojatno ne i dovoljan. Holger Schmieding, glavni ekonomist Berenberg-a, opisuje ga kao “puno malih koraka” koji bi, u kombinaciji s reformom socijalnog sustava, mogli dovesti do “velikog napretka”. S druge strane, The Economist upozorava da same reforme vjerojatno neće “udahnuti život u ekonomiju koja se rapidno deindustrijalizira”.
Ono što nedostaje jest jasna dugoročna strategija za osiguravanje pristupačne energije i dodatne porezne olakšice za kompanije. Ipak, postoji razlog za optimizam. Činjenica da je vlada sposobna za sveobuhvatnu akciju predstavlja ohrabrujući znak. Ovaj paket stvara okvir za budući rast i pokazuje da se Njemačka konačno pomiče od “analiziranja i kukanja” prema “konkretnim potezima”.
Za regiju i cijelu Europu, oporavak Njemačke je od vitalnog značaja. Iako put neće biti lak, prvi koraci su napravljeni. Sada ostaje vidjeti hoće li se div zaista probuditi na vrijeme.
Izvor: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
