Šokantna analiza o ESG ulaganjima: Gubi li globalna ekonomija novac u ime morala?

U svijetu financija koji se neprestano mijenja, koncept ESG (Environmental, Social, and Governance) investiranja postao je sinonim za savjesno i odgovorno ulaganje. Ideja je jednostavna i plemenita: usmjeriti kapital prema kompanijama koje posluju održivo, brinu o društvu i imaju transparentno upravljanje, a izbjegavati one iz “kontroverznih” sektora poput duhana, oružja ili fosilnih goriva. No, postavlja se ključno pitanje koje muči mnoge investitore. Da li ovaj moralni kompas zaista vodi do financijskog prosperiteta ili nas, paradoksalno, košta dobrih prilika?

Britanski Money Week je analizirao sve aspekte, a na poslovnom portalu Financa.ba donosimo glavne zaključke iz navedene analize. Nedavna analiza tržišta, posebno ona fokusirana na Londonsku burzu i njene FTSE indekse, baca novo svjetlo na ovu dilemu i sugerira da su rezultati daleko od očekivanih.

Paradoks “dobrih” indeksa: Kada etika ne donosi profit

Londonska burza nedavno je proslavila 25 godina svog FTSE4Good indeksa, dizajniranog da promovira korporativnu održivost. U teoriji, kompanije unutar ovog indeksa trebale bi predstavljati sigurniju i prosperitetniju budućnost. Međutim, podaci govore drugačiju priču. U posljednjih deset godina, dok je glavni FTSE 100 indeks ostvario rast od 70%, a All-Share indeks 67.5%, “etični” FTSE4Good indeks uspio je ostvariti rast od samo 57%.

Ova razlika u performansama nije zanemariva. Arbitrarna pravila o tome što je “etično”, a što nije, dovela su do toga da su investitori, slijedeći ESG kriterije, propustili značajne prinose. Dok se ulagalo u tehnološki sektor i obnovljive izvore energije, sektori koji su smatrani “neetičnima” doživjeli su pravi procvat.

Uspon “neetičnih” pobjednika

Pogledajmo samo nekoliko primjera. Dionice kompanije British American Tobacco (BAT) porasle su za gotovo 70% unatoč globalnom padu pušenja. Naime, kompanija je uspješno preorijentirala na bezdimne proizvode, koji bi do 2035. trebali činiti više od 50% njihovih prihoda. Slično tome, naftni i plinski sektor, koji je bio na koljenima, doživio je preporod.

Dionice Shella i BP-a zabilježile su značajan rast, a ExxonMobil, koji nikada nije ni pokušao da se “pretvori” u kompaniju za obnovljivu energiju, udvostručio je svoju vrijednost u posljednjih pet godina.

Promjena geopolitičke situacije, poput rata u Ukrajini, drastično je promijenila i percepciju obrambene industrije. Kompanije poput BAE Systems i Rolls-Roycea, nekada na crnoj listi ESG fondova, zabilježile su strelovit rast vrijednosti dionica. Čak i rudarstvo, često opisano kao “prljav posao”, pokazuje se kao neophodan dio globalne ekonomije, pogotovo u kontekstu metala potrebnih za tehnologiju i obnovljivu energiju.

Što je zaista etično? Pitanje perspektive

Zaključak nije da etičko investiranje nužno smanjuje performanse piše Money Week. Naglašavaju da definicija “etičnog” varira i mijenja se s vremenom. Da li je ohrabrivanje prelaska s pušenja na vejping neetično? Da li je rudarska industrija, koja osigurava sirovine za zelenu tranziciju, isključivo loša? Da li je ulaganje u obrambenu industriju koja štiti suverenitet jedne zemlje nemoralno?

Ograničavanje izbora investicijskim menadžerima otežava postizanje dobrih rezultata i olakšava izgovore za podbačaje. S druge strane, šteta koju ESG pokret nanosi poslovanju “neetičnih” kompanija u najboljem je slučaju marginalna. Međutim, šteta koju trpe investitori i dobrotvorne organizacije, koje se lišavaju prijeko potrebnih prinosa zbog strogih moralnih filtera, vrlo je stvarna.

Postavlja se pitanje: je li zaista etično ugroziti financijsku stabilnost u ime apstraktnih i često nedosljednih pravila? Možda je vrijeme da se preispita da li je kruto pridržavanje ESG pravila zaista najmoralniji put. Možda je samo, kako bi to rekao Samuel Johnson za lutriju, “porez na budale”. Za ozbiljnog investitora na tržištu kao što je naše, ključ je u balansiranom pristupu, informiranim odlukama i kritičkom razmišljanju, umjesto slijepog praćenja trendova.

Izvor: MoneyWeek / prijevod i prilagodba Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.