Europska unija ponovno poseže za izvanrednim fiskalnim alatima kako bi odgovorila na nagli rast cijena energenata. Europski povjerenik za ekonomiju Valdis Dombrovskis dao je državama članicama jasno političko odobrenje za uvođenje poreza na ekstraprofit energetskih kompanija.
„Ništa ne sprječava države članice da primijene ovu mjeru“, poručio je Dombrovskis pred zastupnicima Europskog parlamenta, naglašavajući da se istovremeno razmatra i koordinirani pristup na razini cijele Unije.
Ova izjava signalizira zaokret prema aktivnijoj redistribuciji izvanrednih prihoda u trenutku kada energetske kompanije bilježe rekordne profite, dok kućanstva i industrija trpe posljedice cjenovnog šoka.
Geopolitika kao okidač tržišnog šoka
Ključni okidač nove energetske nestabilnosti dolazi s Bliskog istoka. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane Irana – strateške točke kroz koju prolazi oko 20% svjetske opskrbe naftom i plinom – izazvalo je snažan rast cijena na globalnim tržištima.
Takav poremećaj opskrbnih lanaca reflektirao se gotovo trenutno na europsko tržište, dodatno pojačavajući inflatorne pritiske i povećavajući troškove proizvodnje u energetskom i industrijskom sektoru.
Koordinirani pritisak velikih ekonomija EU
Inicijativa za oporezivanje izvanredne dobiti nije došla izolirano. Više velikih članica – uključujući Italiju, Njemačku, Austriju, Španjolsku i Portugal – zatražilo je od Europske komisije uspostavu mehanizma koji bi osigurao „pravednu raspodjelu neočekivanih profita“.
Ovakav pristup podsjeća na mjere iz 2022. godine, kada je EU prvi put uvela privremeni porez na ekstraprofit nakon ruske invazije na Ukrajinu. Današnja situacija pokazuje da takvi instrumenti postaju standardni dio kriznog ekonomskog upravljanja.
Širi paket mjera: porezi, energija i emisije
Europska komisija paralelno priprema širi set ekonomskih mjera kako bi ublažila posljedice krize. Među ključnim prijedlozima su:
- smanjenje poreznog opterećenja električne energije u odnosu na fosilna goriva
- prilagodba sustava trgovanja emisijama (ETS) kako bi se spriječio dodatni rast cijene ugljika
- jačanje otpornosti energetskog sustava kroz diversifikaciju izvora
Ove mjere ukazuju na pokušaj balansiranja između kratkoročnog ublažavanja krize i dugoročnih klimatskih ciljeva.
Fiskalna disciplina ostaje prioritet
Unatoč pritiscima pojedinih država članica, Europska komisija zasad odbacuje ideju aktiviranja tzv. opće klauzule o izuzeću, koja bi omogućila odstupanje od fiskalnih pravila EU.
Dombrovskis je jasan:
„Trenutno nemamo scenarij ozbiljnog ekonomskog pada u europodručju ili EU.“
Suprotno tome, talijanska premijerka Giorgia Meloni upozorava da bi, u slučaju daljnje eskalacije krize, fleksibilnost fiskalnih pravila trebala ostati opcija.
Utjecaj na rast i tržišta
Prema procjenama Europske komisije, aktualna kriza mogla bi smanjiti gospodarski rast EU za do 0,6 postotnih bodova. Iako to ne predstavlja recesijski scenarij, riječ je o značajnom usporavanju koje može utjecati na investicije, potrošnju i tržište rada.
U takvom kontekstu, porez na ekstraprofit ima dvostruku funkciju: kratkoročno osigurati dodatne javne prihode i dugoročno poslati signal tržištu da se izvanredni profiti u kriznim uvjetima neće tolerirati bez društvene redistribucije.
Ekonomija u eri trajne nestabilnosti
Odluka Europske unije da ponovno otvori prostor za oporezivanje ekstraprofita potvrđuje širi trend transformacije ekonomske politike. U uvjetima sve češćih geopolitičkih šokova, fiskalni instrumenti postaju fleksibilniji, a granica između tržišta i intervencije sve tanja.
Energetski sektor tako ulazi u novu fazu – onu u kojoj profit više nije samo tržišna kategorija, već i političko pitanje.
