Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije ulaze u novu fazu napetosti, ovaj put potaknuti sve agresivnijim regulatornim pristupom Bruxellesa prema američkim tehnološkim divovima poput Google, Apple i Meta.
Od početka 2024. godine, EU je tim kompanijama izrekla kazne koje premašuju 6 milijardi eura, pozivajući se na kršenje pravila tržišnog natjecanja, ali i nove regulative poput Zakona o digitalnim tržištima (DMA) i Zakona o digitalnim uslugama (DSA).
S druge strane Atlantika, Washington ove poteze ne vidi kao zaštitu tržišta, već kao direktan udar na američke interese i tehnološko vodstvo.
Kronologija kazni: signal ili strategija?
U posljednje dvije godine izrečeno je nekoliko ključnih kazni koje su dodatno zaoštrile odnose:
- Ožujak 2024. – Apple kažnjen s 1,84 milijarde eura zbog zlouporabe dominantne pozicije u distribuciji glazbenih aplikacija
- Studeni 2024. – Meta kažnjena s 797 milijuna eura zbog pogodovanja Facebook Marketplaceu
- Travanj 2025. – Apple dodatno kažnjen s 500 milijuna eura zbog nepoštivanja pravila “anti-steering”, dok Meta dobiva kaznu od 200 milijuna eura zbog modela “plati ili pristani”
- Rujan 2025. – Google kažnjen s 2,9 milijardi eura zbog antikonkurentskih praksi u oglašavanju
- Prosinac 2025. – platforma X kažnjena s 120 milijuna eura zbog kršenja obveza transparentnosti
Iz Europske komisije poručuju kako je logika jasna:
„Sve kompanije koje posluju u EU odgovorne su europskim građanima i moraju poštivati pravila koja ih štite.“
Američki odgovor: regulacija kao prijetnja inovacijama
Administracija Donalda Trumpa zauzima znatno oštriji stav. U veljači je potpisan memorandum kojim se najavljuje mogućnost uvođenja carina kao odgovor na digitalne poreze, kazne i regulatorne prakse usmjerene prema američkim kompanijama.
Podtajnik za gospodarski rast Jacob Helberg naglašava za CNBC da su upravo kazne „najveći izvor napetosti u ekonomskim odnosima SAD-a i EU-a“, podsjećajući da su europske institucije u posljednja dva desetljeća američkim tehnološkim tvrtkama izrekle više od 25 milijardi dolara kazni.
Američki veleposlanik pri EU, Andrew Puzder, dodatno je pojasnio poziciju Washingtona:
„Ako Europska unija želi sudjelovati u AI ekonomiji, trebat će podatkovne centre, podatke i pristup američkoj AI infrastrukturi. Ne možete pretjerano regulirati i istovremeno kažnjavati kompanije ogromnim kaznama.“
Europa: zaštita tržišta ili strateška autonomija?
S europske strane, narativ je bitno drugačiji. Bruxelles tvrdi da kazne imaju dvostruku funkciju – sankcionirati kršenja i djelovati preventivno.
„Kazne služe kao sankcija, ali i kao odvraćajući mehanizam kako bi se osiguralo poštivanje pravila, kako za konkretne kompanije, tako i za tržište u cjelini“, poručuju iz Komisije.
Važno je naglasiti da se kazne smatraju krajnjom mjerom. Regulatori tvrde da su brojne promjene postignute bez financijskih sankcija. Primjerice, Apple je omogućio bolju interoperabilnost uređaja poput pametnih satova s iPhoneom nakon pokretanja postupka prema DMA-u.
Big Tech između prilagodbe i otpora
Unatoč regulatornom pritisku, tehnološke kompanije ne skrivaju nezadovoljstvo.
Iz Apple upozoravaju da DMA „destimulira inovacije, slabi zaštitu privatnosti, usporava lansiranje proizvoda i povećava sigurnosne rizike“.
Sličan ton dolazi i iz Meta. Njihov direktor globalnih poslova Joel Kaplan izjavio je:
„Ova kazna predstavlja pokušaj da se oslabe uspješne američke kompanije i praktično djeluje kao višemilijardni porez uz obvezu pružanja inferiorne usluge.“
Ipak, praksa pokazuje da kompanije često mijenjaju ponašanje tek nakon izricanja kazni. Meta je tako izmijenila svoj model korištenja podataka („plati ili pristani“) nakon kazne od 200 milijuna eura.
Borba za kontrolu nad AI ekonomijom
U pozadini ovog sukoba krije se mnogo veći ulog – kontrola nad razvojem umjetne inteligencije i digitalne infrastrukture.
Europa pokušava balansirati između ovisnosti o američkim tehnološkim rješenjima i želje za digitalnim suverenitetom. Istovremeno, SAD nastoji zaštititi svoje tehnološke gigante koji su ključni za globalnu AI utrku.
Otvorene istrage dodatno kompliciraju situaciju. Europska komisija već razmatra privremene mjere protiv Mete zbog potencijalnog isključivanja AI konkurenata s WhatsAppa, dok je pokrenuta i istraga protiv Snapchata zbog sigurnosti djece na internetu.
Regulatorni rat s globalnim posljedicama
Ovaj transatlantski spor više nije samo pitanje kazni ili regulatornih razlika. Riječ je o dubinskom sukobu dvaju modela digitalne ekonomije – američkog, koji naglasak stavlja na inovaciju i tržišnu dinamiku, i europskog, koji prioritizira zaštitu korisnika i tržišnu ravnotežu.
Kako umjetna inteligencija postaje ključni resurs, jasno je da će ovaj sukob imati dugoročne posljedice ne samo za kompanije poput Googlea, Applea i Mete, već i za globalni ekonomski poredak.
