Europski plin ponovno je na najvišim razinama od energetske krize 2022./2023., dok je veleprodajna cijena plina u FBiH već povećavana tijekom ove godine. Novi europski skok neće se automatski preslikati na domaće račune, ali dolazi nekoliko tjedana prije početka sezone grijanja i novog kvartala.
Na nizozemskom TTF-u, glavnoj europskoj referenci za cijenu plina, cijene su posljednjih dana premašivale 75 eura po megavatsatu. Još početkom godine bile su oko 30 eura.
Razlog nije snažnija europska potražnja. Problem je ponuda LNG-a.
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da je prije sukoba kroz Hormuški tjesnac prolazilo gotovo 20 posto globalne ponude ukapljenog prirodnog plina. Od ožujka do lipnja isporuke iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata smanjene su za oko 35 milijardi prostornih metara u odnosu na godinu ranije. Veća proizvodnja drugih dobavljača nadoknadila je približno tri četvrtine tog manjka.
Europa zato ulazi u jesen sa skupljim plinom i manjim zalihama nego prošle godine.
Plina zasad ima dovoljno. Problem je koliko košta
Europska skladišta početkom rujna bila su popunjena oko 66 posto, približno 12 postotnih bodova manje nego godinu ranije. Njemačka je bila na 54 posto, a Nizozemska na samo 48 posto.
Unatoč tome, Europska komisija početkom rujna nije utvrdila neposredan rizik za sigurnost opskrbe. Europa danas ima više LNG kapaciteta, više dobavljača i manju potrošnju plina nego tijekom krize 2022.
To mijenja prirodu problema. Europa može privući dodatni LNG, ali ga mora platiti dovoljno da tereti završe u europskim, a ne azijskim terminalima.
Prema Reutersu, izvoz LNG-a iz Zaljeva od ožujka do kolovoza pao je više od 85 posto u odnosu na godinu ranije. QatarEnergy produžio je obustavu dijela ugovorenih isporuka do početka studenoga.
Ako takvo stanje potraje, europska skladišta u zimu bi mogla ući popunjena između 70 i 75 posto, osjetno ispod prošlogodišnjih 83 posto.
Što rast europskih cijena znači za FBiH?
Cijena plina u FBiH ne prati TTF iz dana u dan.
Energoinvest plin nabavlja prema dugoročnom ugovoru s Gazprom Exportom, a cijena se određuje kvartalno prema ugovorenim parametrima. Vlada FBiH zatim daje suglasnost na veleprodajnu cijenu za distributere.
Na početku 2026. ona je iznosila 827,42 KM za 1.000 Sm³ bez PDV-a. Od 1. travnja povećana je na 865,40 KM, odnosno za 4,59 posto.
Kod travanjske korekcije Vlada FBiH navela je da je Gazprom Export za drugi kvartal dostavio koeficijent cijene povećan upravo za 4,59 posto.
Takav način obračuna znači da današnja burzovna cijena od 75 ili 80 eura nije prognoza koliko će plin koštati u FBiH. Dnevne oscilacije na TTF-u ne prenose se izravno na domaće tržište.
Ali visoke europske cijene ipak su važne. Pokazuju u kakvom tržišnom okruženju BiH ulazi u sezonu grijanja i koliko bi skuplja energija mogla opteretiti gospodarstvo ako se poremećaj nastavi.
Gotovo polovicu plina u BiH troši industrija
Prema mjesečnim podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom 2025. u BiH je uvezeno ukupno 236,5 milijuna Sm³ prirodnog plina, oko 5,5 posto više od službenog godišnjeg uvoza zabilježenog 2024. Riječ je o zbroju mjesečnih podataka, pa se konačna godišnja bilanca za 2025., čija je objava najavljena za studeni, može razlikovati zbog naknadnih korekcija.
Za strukturu potrošnje posljednji cjeloviti podaci odnose se na 2024. Tada je finalna potrošnja prirodnog plina iznosila 161,2 milijuna Sm³, pri čemu je industrija činila 45,9 posto, a kućanstva 27,4 posto.
Među najvećim industrijskim potrošačima bili su proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda s 28,5 milijuna Sm³ te industrija željeza i čelika s 28,2 milijuna. Proizvodnja hrane, pića i duhana potrošila je nešto više od 10 milijuna Sm³.
Zato eventualno novo poskupljenje plina ne završava samo na računima za grijanje. Gotovo polovica finalne potrošnje vezana je uz industriju, pa viša cijena ulazi izravno u troškove dijela domaće proizvodnje. Za kompanije koje plin teško mogu zamijeniti drugim energentom to znači manji prostor da rast troška apsorbiraju bez povećanja cijena ili smanjenja marže.
Financa.ba je krajem kolovoza analizirala kako se skuplji plin prelijeva kroz europsko gospodarstvo. BiH je tom pritisku izložena s dvije strane: kroz cijenu plina koji sama uvozi i kroz skuplje inpute i robu iz EU.
BiH nema europski sigurnosni jastuk
BiH nema vlastito podzemno skladište prirodnog plina, a domaća opskrba oslanja se na jedan glavni pravac. To je bitna razlika u odnosu na velika europska tržišta koja uz alternativne dobavne pravce imaju i vlastite zalihe za slučaj poremećaja.
Zato treba odvojiti cijenu od sigurnosti opskrbe. TTF pokazuje koliko plin trenutno košta na europskom tržištu. Ovisnost o jednom pravcu pokazuje koliko je BiH ranjiva ako se fizička isporuka poremeti.
Južna plinska interkonekcija trebala bi promijeniti upravo tu poziciju. Novi pravac preko Hrvatske otvorio bi pristup LNG terminalu na Krku i alternativnim izvorima plina, čime bi se smanjila današnja ovisnost o jednom dobavljaču i jednom ulazu u zemlju. Diverzifikacija dobave zato je jedan od ključnih ekonomskih argumenata za Južnu plinsku interkonekciju.
Drugi pravac, međutim, ne jamči jeftiniji plin. LNG s Krka kupuje se na tržištu na kojem se za raspoložive količine natječu Europa i Azija. Interkonekcija BiH može dati izbor odakle će plin doći, ali je ne može izolirati od njegove globalne cijene.
Zato će za domaće tržište važniji signal od svakog dnevnog pomaka TTF-a biti sljedeća cijena plina u FBiH. Ona će pokazati koliko se posljednji europski skok cijena doista prelio na BiH.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
