Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Inflacija se ne povlači jednako u SAD-u i Europi: Što sada zabrinjava Fed i ESB?

Inflacija u SAD-u i Europi suočava središnje banke s različitim rizicima. Čak 17 od 18 sudionika američkog Feda ocjenjuje da su rizici za inflaciju usmjereni prema višim vrijednostima. U europodručju ESB očekuje da će se posljedice energetskog šoka nastaviti prenositi na cijene proizvoda i usluga tijekom 2027. godine.

Obje središnje banke u rujnu su povećale kamate za 25 baznih bodova. Njihove projekcije pokazuju da bi inflacija mogla ostati iznad cilja od 2 posto i nakon što početni energetski pritisci oslabe.

Fed vidi rizik da inflacija nadmaši projekcije

Kod temeljne PCE inflacije, koja isključuje hranu i energiju, rizik viših vrijednosti vidi 15 od 18 sudionika Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC). Riječ je o procjeni smjera rizika, a ne o vjerojatnosti ostvarenja pojedinog scenarija.

Prema rujanskim projekcijama Feda , ukupna PCE inflacija trebala bi iznositi 3,7 posto u 2026., zatim usporiti na 2,3 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini. Povratak na cilj od 2 posto predviđen je za 2029.

Fed je istodobno povećao medijalnu projekciju referentne kamatne stope za kraj 2027. s lipanjskih 3,6 na 4,1 posto. To je povećanje od 0,5 postotnih bodova u samo tri mjeseca. Projekcije sudionika FOMC-a pritom nisu unaprijed donesene odluke o kamatama.

Fedove godišnje projekcije PCE inflacije mjere promjenu od četvrtog tromjesečja prethodne do četvrtog tromjesečja promatrane godine. ESB objavljuje godišnje prosjeke harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP), pa se njihove brojke ne mogu izravno uspoređivati.

Američku inflaciju više ne objašnjavaju samo energija i carine

Predsjednik Feda u Richmondu Tom Barkin upozorio je 22. rujna da se inflacijski pritisci više ne mogu pripisivati isključivo energiji i carinama. Snažna potrošnja i gospodarska aktivnost održavaju pritisak na cijene.

Dan ranije predsjednik Feda u Chicagu Austan Goolsbee upozorio je na kombinaciju poremećaja ponude i snažne potražnje. Među čimbenicima koji podupiru gospodarsku aktivnost spomenuo je ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom, uz poseban osvrt na inflaciju usluga.

Zato smirivanje cijena energije samo po sebi ne bi uklonilo inflacijske pritiske koje dužnosnici Feda povezuju s domaćom potražnjom.

Rujanske projekcije dodatno pokazuju da Fed očekuje nižu nezaposlenost nego što je predviđao u lipnju. Procjena za 2027. smanjena je s 4,3 na 4,1 posto.

ESB očekuje da će se energetski šok osjećati i tijekom 2027.

Prema rujanskim makroekonomskim projekcijama ESB-a , ukupna inflacija trebala bi dosegnuti 3,6 posto u četvrtom tromjesečju 2026. Nakon toga očekuje se postupno usporavanje, uz godišnji prosjek od 2,5 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini.

Poskupljenje energije relativno brzo dolazi do računa potrošača, dok se njegov prijenos na ostale proizvode i usluge odvija postupnije. ESB zato očekuje da će temeljna inflacija ostati povišena i tijekom 2027. godine.

U velikom dijelu europodručja promjena veleprodajne cijene plina danas se prenosi na potrošače brže nego tijekom energetske krize 2022., što pokazuje analiza Financa.ba o prijenosu cijena plina na inflaciju .

Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane upozorio je 22. rujna da bi aktualni energetski šok mogao trajati dulje nego što se ranije očekivalo. Prema njegovoj procjeni, inflacija bi se mogla vratiti na cilj od sredine 2027., uz postupno smirivanje cijena.

Laneova procjena odnosi se na kretanje inflacije tijekom godine, dok službena projekcija od 2,5 posto predstavlja prosjek za cijelu 2027.

Plaće zasad ne pojačavaju energetski šok

Unatoč višim energetskim troškovima, ESB zasad ne vidi snažan odgovor plaća na aktualni šok.

Rast naknade po zaposlenom usporio je s 3,5 posto u prvom na 3,3 posto u drugom tromjesečju 2026. Rast jediničnih troškova rada istodobno se smanjio s 3,5 na 2,6 posto.

Prema rujanskoj izjavi ESB-a o monetarnoj politici , plaće zasad ne pokazuju znatan odgovor na energetski šok.

ESB ipak očekuje da će temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, iznositi 2,6 posto u 2027., nakon 2,5 posto ove godine. Kratkoročna inflacijska očekivanja ostaju povišena, ali većina dugoročnih pokazatelja i dalje je oko 2 posto.

Što dulja inflacija znači za kompanije u BiH?

Za kompanije u BiH europska monetarna politika važna je zbog povezanosti domaćeg financijskog sustava s eurom. ESB je u rujnu povećao depozitnu kamatnu stopu na 2,50 posto, ali učinak na pojedini kredit ovisi o ugovorenoj kamati i rokovima njezina usklađivanja.

Za domaće uvoznike važan je i odgođeni prijenos europskih proizvodnih troškova. Ako proizvođači u EU-u postupno povećavaju cijene zbog skuplje energije, taj se rast može pojaviti u nabavnim cijenama kompanija u BiH i nakon smirivanja početnog energetskog šoka.

Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno