Europska komisija želi ukloniti političke prepreke prekograničnim spajanjima banaka. Cilj nije samo olakšati preuzimanja. Bruxelles želi stvoriti snažnije bankarske grupacije koje će lakše konkurirati američkim financijskim divovima.
U izvješću objavljenom u petak Komisija upozorava da unutarnje prepreke i dalje usporavaju rast europskih banaka. Američke financijske institucije posluju na jedinstvenom tržištu i koriste prednosti ekonomije razmjera. Europske banke i dalje su uglavnom vezane uz nacionalna tržišta.
Rezultat je, navodi Komisija, da su mnoge europske banke velike u odnosu na gospodarstva svojih država, ali premale u usporedbi s veličinom europskog tržišta ili globalnim konkurentima.
Fragmentirano tržište koči rast
Europska komisija smatra da nacionalne vlade često neopravdano interveniraju u prekograničnim spajanjima. Time sprječavaju stvaranje banaka s dovoljno kapitala, klijenata i tržišne snage za globalno natjecanje.
Prema ocjeni Bruxellesa, upravo je nedostatak razmjera jedan od najvećih razloga zbog kojih europske banke sve teže konkuriraju američkim rivalima.
“Glavni pokretač konkurentnosti nije regulatorni okvir, nego nedostatak razmjera”, rekao je visoki dužnosnik Europske komisije predstavljajući izvješće.
UniCredit i Commerzbank pokazali gdje sustav zapinje
Koliko je teško provesti prekogranično bankarsko preuzimanje pokazao je slučaj talijanskog UniCredita i njemačkog Commerzbanka.
Njemačka vlada u lipnju je odbila ponudu UniCredita za preuzimanje Commerzbanka. Službeno je kao razlog navela ponuđenu cijenu. Istodobno je poručila da Commerzbank smatra strateški važnom za njemačko gospodarstvo i da želi zadržati domaće vlasništvo.
Za Bruxelles je upravo takav pristup primjer političkog uplitanja koje usporava stvaranje snažnijeg europskog bankarskog tržišta.
Na stolu i oslobađanje 230 milijardi eura
Komisija zato priprema paket reformi koji bi trebao biti predstavljen u prvom tromjesečju 2027. godine.
Jedan od prijedloga omogućio bi prekograničnim bankarskim grupacijama da kapitalne i likvidnosne zahtjeve u većoj mjeri ispunjavaju na razini matične banke, umjesto da svaka podružnica zasebno drži dodatne rezerve.
Prema procjenama Komisije, takve bi promjene mogle osloboditi čak 230 milijardi eura likvidne imovine koju bi banke mogle učinkovitije koristiti za kreditiranje gospodarstva i nova ulaganja.
Komisija također planira pojačati nadzor nad državama članicama koje neopravdano blokiraju prekogranična spajanja te pripremiti novi model europskog sustava osiguranja depozita.
Banke traže brže promjene
Bankarski sektor uglavnom je pozdravio smjer reformi, ali upozorava da će biti potrebni i konkretniji potezi.
Francuska bankarska federacija (FBF) ocijenila je da izvješće sadrži nekoliko pozitivnih smjernica, no očekuje bolju koordinaciju regulatora i smanjenje nacionalnih pravila koja otežavaju poslovanje banaka na jedinstvenom tržištu.
Predsjednik Uprave Deutsche Banka Christian Sewing pozvao je Bruxelles da ubrza reforme. Među prioritetima je izdvojio prilagodbu kapitalnih zahtjeva, olakšice za financiranje međunarodne trgovine, poticanje ulaganja u digitalizaciju te preispitivanje pojedinih zaštitnih kapitalnih slojeva.
Pitanje konkurentnosti, a ne samo vlasništva
Rasprava o prekograničnim spajanjima banaka odavno više nije samo pitanje vlasništva ili pojedinačnih akvizicija.
Europska komisija smatra da Europa teško može financirati vlastiti gospodarski razvoj i zadržati konkurentnost ako njezine banke ostanu podijeljene nacionalnim granicama, dok američki konkurenti posluju na znatno većem i integriranijem tržištu.
Zato Bruxelles želi ukloniti prepreke koje desetljećima usporavaju bankarsku konsolidaciju. Time pokušava stvoriti financijske institucije koje će imati dovoljno snage za natjecanje na globalnom tržištu, ali i za financiranje europskih kompanija u razdoblju sve snažnije međunarodne konkurencije.
