Europske kompanije ulaze u novu energetsku krizu znatno opreznije nego 2022. godine. Unatoč rastu cijena energije zbog rata na Bliskom istoku, većina najvećih kompanija eurozone zasad izbjegava prebacivanje troškova na potrošače.
To je možda i najvažniji signal trenutačnog stanja europske ekonomije.
Problem više nije samo inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Problem postaje slaba potražnja.
Reutersova analiza razgovora s investitorima u 175 velikih kompanija eurozone pokazala je da je samo trećina kompanija podizala ili planirala podizati cijene nakon novog energetskog šoka. Tijekom energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu to je činilo gotovo dvije trećine kompanija.
Razlika između 2022. i 2026. danas je ogromna.
Europska ekonomija više nema snagu iz razdoblja nakon pandemije
Kada je Rusija napala Ukrajinu, Europa je još uvijek živjela od:
- snažne potrošnje nakon pandemije
- velikih državnih poticaja
- visokog zapošljavanja
- akumulirane štednje građana.
To je kompanijama omogućilo da bez većeg otpora podižu cijene.
Danas je situacija potpuno drugačija.
Rast eurozone usporava, industrijska aktivnost slabi, potrošači troše opreznije, a kompanije prvi put nakon dugo vremena osjećaju ozbiljan pritisak na potražnju.
I upravo zato mnogi brandovi i kompanije sada radije smanjuju marže nego riskiraju gubitak kupaca.
To je velika promjena psihologije tržišta.
ESB prvi put dobiva prostor za strpljenje
Za Europsku središnju banku ovo je iznimno važan signal.
Nakon energetske eksplozije 2022. inflacija se vrlo brzo prelila na gotovo cijelo gospodarstvo jer su kompanije agresivno dizale cijene.
Danas taj prijenos troškova izgleda puno slabije.
Član ECB-a Olli Rehn otvoreno je rekao da postoji “jasna razlika” između proljeća 2022. i proljeća 2026.
Razlozi su vrlo konkretni:
- slabiji gospodarski rast
- manje agresivno tržište rada
- slabija fiskalna podrška država
- oprezniji potrošači.
To ECB-u daje prostor da ne reagira panično novim agresivnim dizanjem kamatnih stopa.
Drugim riječima, tržište trenutno ne vidi rizik ponavljanja inflacijskog šoka kakav je Europa doživjela nakon početka rata u Ukrajini.
Industrija lakše diže cijene nego maloprodaja
Reutersova analiza pokazuje vrlo zanimljiv obrazac.
Kompanije koje posluju s drugim kompanijama i dalje relativno lako prebacuju troškove na tržište.
To se posebno vidi u:
- kemijskoj industriji
- industrijskoj proizvodnji
- transportu
- logistici
- energetici.
S druge strane, brandovi i kompanije izravno izloženi potrošačima postali su mnogo oprezniji.
Maloprodajni lanci, automobilske kompanije i consumer brandovi sve više pokušavaju kontrolirati troškove umjesto novih poskupljenja.
To pokazuje koliko je europski potrošač danas osjetljiviji nego prije četiri godine.
Potrošnja više nema snagu koja je kompanijama omogućavala gotovo automatsko dizanje cijena.
AI boom stvara novu podjelu među kompanijama
Posebno zanimljiv dio Reutersove analize odnosi se na umjetnu inteligenciju.
Ekonomisti upozoravaju da kompanije povezane s AI infrastrukturom i investicijskim ciklusom trenutno lakše dižu cijene jer njihovi klijenti imaju manju osjetljivost na troškove.
To znači da Europa ulazi u novu fazu tržišta u kojoj sposobnost dizanja cijena više neće ovisiti samo o energiji ili inflaciji nego i o tome koliko je neka industrija povezana s AI investicijama i digitalnom transformacijom.
Drugim riječima, AI ekonomija stvara potpuno novu raspodjelu tržišne moći.
Kompanije su naučile lekcije iz inflacijskog šoka 2022.
Još jedna velika razlika u odnosu na prethodnu krizu je pripremljenost kompanija.
Sve više velikih europskih kompanija danas koristi:
- hedging strategije
- dugoročne ugovore
- indeksacijske klauzule
- sofisticiranije upravljanje troškovima energije.
To smanjuje potrebu za paničnim i agresivnim dizanjem cijena.
Kompanije su nakon inflacijskog udara 2022. očito počele ozbiljnije upravljati energetskim rizicima.
I upravo to danas ublažava pritisak na europsku inflaciju.
Europska ekonomija ulazi u puno složeniju fazu od same inflacije
Najveći problem za europsku ekonomiju možda više nije inflacija.
Problem postaje kombinacija:
- slabog rasta
- slabe potrošnje
- geopolitičkih rizika
- visokih troškova energije
- opreznih kompanija.
To je puno kompleksnija situacija od klasičnog inflacijskog udara.
Jer kada kompanije više nemaju dovoljno tržišne snage za dizanje cijena, to često znači da ekonomija ulazi u fazu usporavanja potražnje i slabije profitabilnosti.
I upravo zato trenutna situacija možda izgleda stabilnije nego 2022.
Ali dugoročno može biti čak i opasnija.
Jer Europa danas nema inflacijski boom.
Ima ekonomiju koja postupno gubi zamah dok novi globalni šokovi postaju sve češći.
