Način na koji razmišljamo snažno utječe na odluke koje donosimo, prilike koje prepoznajemo i rezultate koje ostvarujemo. Sve više stručnjaka upozorava da uvjerenja nisu nepromjenjive istine, već mentalni obrasci koje možemo preispitati i mijenjati.
U poduzetništvu i poslovnom razvoju upravo sposobnost promjene vlastitih uvjerenja često čini razliku između stagnacije i napretka. Na toj je ideji utemeljena i nova knjiga Beyond Belief autora Nira Eyala i Julie Lee, koja istražuje kako naša uvjerenja oblikuju ponašanje, motivaciju i uspjeh.
Uvjerenja nisu činjenice – ona su alati
Nir Eyal do ove je spoznaje došao nakon objave svoje knjige Indistractable. Primijetio je da su brojni čitatelji razumjeli njegove savjete i željeli postići promjene, ali ih u praksi nisu primijenili.
To ga je potaknulo na šestogodišnje istraživanje koje je rezultiralo knjigom Beyond Belief. Zaključak je bio jednostavan: većina ljudi zna što bi trebala učiniti i želi postići određeni cilj, ali ih u tome često ne sprječava nedostatak znanja, nego vlastita uvjerenja.
Drugim riječima, problem nije u informacijama, već u načinu na koji tumačimo sebe i svijet oko sebe.
Razlika između činjenica, vjere i uvjerenja
Eyal razlikuje tri pojma koja se često poistovjećuju.
Činjenice postoje neovisno o našim mišljenjima i mogu se provjeriti. Vjera se temelji na prihvaćanju određenih uvjerenja bez potrebe za dokazima. Uvjerenja, s druge strane, predstavljaju obrasce razmišljanja koje možemo mijenjati kada više ne služe svojoj svrsi.
Neka uvjerenja nastaju kao način zaštite ili prilagodbe određenim životnim okolnostima. Međutim, ono što nam je nekada pomagalo može s vremenom postati prepreka osobnom ili profesionalnom razvoju.
Zato je korisno redovito preispitivati vlastite pretpostavke i način na koji promatramo svijet.
Organizacijsku kulturu oblikuju zajednička uvjerenja
Uvjerenja ne utječu samo na pojedince nego i na cijele organizacije.
Organizacijska kultura zapravo je skup zajedničkih uvjerenja koja usmjeravaju ponašanje zaposlenika i način donošenja odluka.
Jedan od poznatijih primjera je Amazonova filozofija Day One. Ideja je da zaposlenici razmišljaju kao da je svaki dan prvi dan poslovanja tvrtke – s osjećajem odgovornosti, poduzetničkog duha i spremnosti na inovacije.
Takva uvjerenja potiču agilnost i razvoj, dok ograničavajući obrasci razmišljanja često dovode do otpora promjenama, smanjene motivacije i organizacijske tromosti.
Naša uvjerenja određuju što ćemo primijetiti
Način na koji razmišljamo utječe i na to kako doživljavamo stvarnost.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji sebe smatraju sretnima češće primjećuju prilike koje drugima promaknu. Ne zato što imaju više sreće, već zato što su otvoreniji prema mogućnostima koje ih okružuju.
Prema Eyalu, uvjerenja djeluju poput mentalnih filtera. Ako vjerujemo da prilike postoje, veća je vjerojatnost da ćemo ih uočiti i iskoristiti.
To se posebno vidi u poduzetništvu. Uspješni poduzetnici ne raspolažu nužno s više informacija od drugih, ali češće vjeruju da je moguće pronaći rješenje, pa ga upornije traže.
Kreativnost počinje načinom razmišljanja
Jedno od najčešćih ograničavajućih uvjerenja jest ono da osoba “nije kreativna”.
Kada netko u to čvrsto vjeruje, manja je vjerojatnost da će predlagati nove ideje, eksperimentirati ili tražiti inovativna rješenja. Takvo uvjerenje s vremenom postaje samoispunjavajuće.
Suprotno tome, ljudi koji vjeruju da se kreativnost može razvijati spremniji su učiti, isprobavati nove pristupe i izlaziti iz zone komfora.
Upravo zato oslobađajuća uvjerenja povećavaju motivaciju, potiču inovativnost i smanjuju unutarnji otpor prema promjenama.
Umjetna inteligencija mijenja tehnologiju, ali ne i važnost načina razmišljanja
Razvoj umjetne inteligencije dodatno naglašava važnost uvjerenja.
Ljudi koji umjetnu inteligenciju promatraju isključivo kao prijetnju često će teže prihvaćati nove tehnologije i sporije se prilagođavati promjenama. S druge strane, oni koji AI vide kao alat za povećanje produktivnosti i razvoj novih mogućnosti lakše će iskoristiti njezin potencijal.
U vremenu brzih tehnoloških promjena upravo fleksibilan način razmišljanja postaje jedna od najvažnijih konkurentskih prednosti – kako pojedinaca, tako i organizacija.
Promjena počinje preispitivanjem vlastitih uvjerenja
Uvjerenja nisu trajne istine, nego mentalni modeli koji oblikuju našu motivaciju, ponašanje i način na koji donosimo odluke.
Zato osobni i profesionalni razvoj ne počinje uvijek stjecanjem novih znanja. Često započinje jednostavnim, ali važnim pitanjem: Jesu li uvjerenja koja danas imam još uvijek korisna ili me zapravo ograničavaju?
Odgovor na to pitanje može biti prvi korak prema drugačijem načinu razmišljanja, kvalitetnijim odlukama i dugoročnom uspjehu.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
