Gospodarska aktivnost eurozone u svibnju je pala najbržim tempom u više od dvije i pol godine, dok rat na Bliskom istoku, skuplja energija i rast troškova života sve snažnije pritišću potražnju i ponovno pojačavaju inflacijske rizike.
Preliminarni S&P Global PMI pokazao je da se gospodarska aktivnost eurozone dodatno pogoršala u odnosu na travanj. Indeks je pao na 47,5 bodova, s 48,8 bodova mjesec ranije, što je najniža razina od listopada 2023. i osjetno slabije od tržišnih očekivanja.
Analitičari su u Reutersovoj anketi očekivali stagnaciju indeksa u odnosu na travanj. Vrijednost ispod 50 bodova signalizira pad aktivnosti, a svibanj je već drugi mjesec zaredom u kojem se privatni sektor eurozone smanjuje.
No najveći problem za Europu nije samo usporavanje rasta.
Problem je što se gospodarstvo ponovno nalazi u scenariju koji ekonomisti smatraju jednim od najtežih za upravljanje — slab rast uz istodobni povratak snažnijih inflacijskih pritisaka.
Europa ponovno ulazi u zonu stagflacijskog rizika
Najveći strah tržišta danas više nije klasična recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja....
Strah je da eurozona ulazi u novu fazu stagflacijeU ekonomiji, stagflacija ili recesijska inflacija je situaci... — kombinaciju usporavanja gospodarstva i tvrdoglave inflacije.
To je scenarij u kojem:
- potrošnja slabi
- kompanije gube narudžbe
- zapošljavanje usporava
- troškovi rastu
- središnja banka nema mnogo prostora za pomoć
“Preliminarni PMI podaci za svibanj pokazuju da gospodarstvo eurozone plaća sve višu cijenu rata na Bliskom istoku”, rekao je Chris Williamson, glavni poslovni ekonomist u S&P Global Market Intelligenceu.
Prema njegovoj procjeni, podaci upućuju na mogućnost da gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju padne za 0,2 posto.
To možda ne zvuči dramatično.
Ali problem je struktura tog pada.
Uslužni sektor prvi put ozbiljno popušta
Najveći udar trenutno trpi uslužni sektor, koji čini najveći dio europske ekonomije i ključan je za zaposlenost i potrošnju.
Flash Services PMI pao je na 46,4 boda — najnižu razinu od veljače 2021.
To je posebno važan signal jer je upravo sektor usluga posljednjih godinu dana držao europsko gospodarstvo iznad ozbiljnije recesije dok je industrija već bila pod pritiskom.
Sada slabi i taj zaštitni sloj ekonomije.
“Uslužni sektor posebno snažno pogađa rast troškova života izazvan ratom, ponajviše zbog viših cijena energije koje guše potražnju,” upozorio je Williamson.
Drugim riječima, europski potrošači počinju ozbiljnije smanjivati potrošnju zbog skupljeg života.
A to je problem koji vrlo brzo pogađa:
- turizam
- ugostiteljstvo
- maloprodaju
- prijevoz
- digitalne usluge
- cijeli sektor potrošnje
Rat ponovno udara europsku ekonomiju preko energije
Rat na Bliskom istoku ponovno otvara problem koji Europa nikada nije potpuno riješila nakon energetske krize iz 2022.
Energetska ovisnost i dalje ostaje jedna od najvećih ranjivosti europske ekonomije.
Rast cijena energije sada ponovno:
- povećava troškove kompanija
- smanjuje raspoloživi dohodak građana
- pritišće profitabilnost
- usporava potrošnju
- povećava inflacijske rizike
To je posebno opasno za eurozonu jer europski gospodarski model snažno ovisi upravo o:
- industrijskoj proizvodnji
- izvozu
- stabilnoj potrošnji srednje klase
Kada energija poskupi, svi ti dijelovi ekonomije dolaze pod pritisak istodobno.
Inflacija ponovno postaje problem za ECB
Najveći problem za Europsku središnju banku jest činjenica da inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... ponovno jača upravo u trenutku kada gospodarstvo slabi.
Ulazni troškovi kompanija rasli su najbrže u tri i pol godine, dok su cijene koje poduzeća naplaćuju kupcima porasle najbrže u posljednjih 38 mjeseci.
S&P Global upozorio je da bi inflacija u narednim mjesecima ponovno mogla dosegnuti razinu od četiri posto.
To dramatično otežava posao Europskoj središnjoj banci.
ECB je prošlog mjeseca zadržao kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... nepromijenjenima, ali unutar banke već se raspravlja o mogućem novom zaoštravanju monetarne politike.
To je izuzetno osjetljiv trenutak.
Jer podizanje kamata u ekonomiji koja već usporava dodatno povećava rizik ozbiljnijeg gospodarskog pada.
Ali ako ECB ne reagira, inflacija bi mogla ponovno izmaknuti kontroli.
Tržište rada šalje posebno zabrinjavajuće signale
Dodatni problem dolazi s tržišta rada.
Kompanije u eurozoni smanjivale su broj zaposlenih peti mjesec zaredom, a tempo gubitka radnih mjesta bio je najbrži od studenoga 2020.
Ako se izuzme pandemijsko razdoblje, riječ je o najvećem padu zaposlenosti od 2013. godine.
Posebno zabrinjava činjenica da su uslužne kompanije prvi put od početka 2021. počele smanjivati broj zaposlenih.
To pokazuje da kompanije više ne vjeruju u brzi oporavak potražnje.
A kada poduzeća postanu opreznija s novim zapošljavanjem, usporavanje gospodarstva često se dodatno ubrzava.
Europsko gospodarstvo suočava se s novim valom pritisaka
Poslovno povjerenje palo je na najnižu razinu u gotovo tri godine, dok su upravo uslužne kompanije postale najpesimističnije.
To je važan psihološki signal tržišta.
Ekonomije ne usporavaju samo zbog brojki.
Usporavaju i kada kompanije izgube povjerenje u buduću potražnju, investicije i stabilnost tržišta.
Upravo zato današnji podaci djeluju mnogo ozbiljnije nego što možda izgledaju na prvi pogled.
Jer pokazuju da Europa više nema samo problem inflacije.
Nema više samo problem slabog rasta.
Ima oba problema istodobno.
Najteži scenarij za ekonomiju
To je upravo kombinacija koju ekonomisti smatraju najopasnijom.
Kada inflacija raste tijekom snažnog gospodarskog rasta, središnje banke mogu hladiti ekonomiju višim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Kada gospodarstvo usporava uz nisku inflaciju, mogu pomoći spuštanjem kamata.
Ali kada:
- rast slabi
- potražnja pada
- energija poskupljuje
- inflacija ponovno raste
manevarski prostor monetarne politike postaje vrlo ograničen.
I upravo zato najnoviji PMI podaci šalju možda najneugodniju poruku za europsku ekonomiju u posljednjih godinu dana: eurozona ponovno ulazi u razdoblje u kojem će istodobno morati braniti rast, radna mjesta i stabilnost cijena.
