Kada država izađe na međunarodno tržište kapitala po 800 milijuna eura, to više nije samo pitanje javnog duga. To postaje pitanje ekonomske strategije, fiskalne održivosti i povjerenja tržišta u budućnost ekonomije.
Upravo zato zaduženje FBiH od 800 milijuna eura na Londonskoj burzi izaziva toliko pažnje u poslovnoj zajednici.
Vlada Federacije BiH podržala je prijedlog emisije euroobveznica do 800 milijuna eura, dok su u Proračunu FBiH za 2026. planirani primici od dugoročnog zaduživanja od gotovo dvije milijarde KM. Od toga se oko 1,56 milijardi KM odnosi na direktno vanjsko zaduživanje, odnosno približno 800 milijuna eura.
Formalno, cilj je financiranje proračuna. No upravo tu počinje najveća dilema.
Novac nije jasno vezan uz veliki razvojni ciklus
Prema dostupnim informacijama, sredstva od emisije euroobveznica planiraju se koristiti za:
- tekuće transfere drugim razinama vlasti i fondovima
- kapitalne transfere javnim poduzećima
- otplatu postojećeg duga
- druge proračunske rashode i izdatke
Drugim riječima, novac nije jasno povezan s velikim infrastrukturnim, energetskim ili industrijskim projektima koji bi dugoročno mogli povećati produktivnost ekonomije.
I upravo to brine dio ekonomista i poslovne zajednice.
Jer dug sam po sebi nije problem. Ozbiljne države se redovito zadužuju kako bi financirale razvoj, prometnu infrastrukturu, energetsku tranziciju ili digitalizaciju.
Ali postoji velika razlika između duga koji stvara novu ekonomsku vrijednost i duga koji održava postojeći sustav.
Ako se novo zaduženje koristi za transfere, refinanciranje starih obveza i održavanje likvidnosti proračuna, onda ono ne pokreće rast. Ono kupuje vrijeme.
Proračun raste, ali raste i ovisnost o zaduživanju
Prijedlog Proračuna FBiH za 2026. iznosi 8,89 milijardi KM, što je gotovo 650 milijuna KM više nego godinu ranije.
Najveći dio rashoda odnosi se na socijalne obveze države:
- više od 4,3 milijarde KM za mirovine
- 228 milijuna KM za podršku obiteljima s djecom
- 80 milijuna KM za zdravstveni sustav
- 59 milijuna KM za roditelje njegovatelje
To su legitimni rashodi svake države. Problem nastaje kada se sve veći dio stabilnosti sustava financira novim dugom umjesto rastom ekonomije i produktivnosti.
Jer socijalna stabilnost koja ovisi o tržištima kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr... dugoročno postaje vrlo osjetljiva na rast kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., političku nestabilnost i usporavanje ekonomije.
Londonska burza ne daje samo novac — ona procjenjuje rizik
Federacija BiH je u srpnju 2025. već emitirala prve euroobveznice u iznosu od 350 milijuna eura uz kupon od 5,50 posto. Interes investitora bio je snažan. Knjiga narudžbi premašila je 1,8 milijardi eura, odnosno bila je više od pet puta veća od ponuđenog iznosa.
To je za Federaciju BiH bio važan signal međunarodnog tržišta.
Ali Londonska burza nije samo izvor financiranja. Ona je i prostor tržišne procjene.
Investitori ne gledaju samo može li država danas vraćati dug. Gledaju kvalitetu institucija, političku stabilnost, strukturu ekonomije, fiskalnu disciplinu i sposobnost budućeg rasta.
Drugim riječima, svako novo zaduženje nosi i pitanje cijene povjerenja.
Najveći problem nije dug — nego njegova namjena
Najveći rizik nije u tome da Federacija BiH neće uspjeti doći do novca. Međunarodna tržišta još uvijek pokazuju interes za obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... FBiH.
Problem je puno dublji.
Ako se zaduženje FBiH od 800 milijuna eura ne pretoči u projekte koji povećavaju produktivnost, konkurentnost i investicijski potencijal ekonomije, onda će budući proračuni imati veći teret kamata, manje prostora za investicije i veću ovisnost o novim zaduženjima.
To posebno pogađa poslovni sektor.
Kompanijama nije dovoljan samo stabilan proračun. Potrebni su im:
- efikasniji javni servisi
- brža administracija
- bolja prometna infrastruktura
- stabilniji energetski sustav
- predvidiv porezni okvir
- dugoročna ekonomska strategija
Ako novi dug ne rješava te probleme, onda ne jača ekonomiju. Samo održava postojeći model.
Što ekonomija dobiva zauzvrat za zaduženje FBiH od 800 milijuna eura?
Federacija BiH će vrlo vjerojatno uspjeti osigurati novih 800 milijuna eura na međunarodnom tržištu kapitala. Interes investitora za prethodnu emisiju euroobveznica pokazao je da tržište još uvijek vjeruje u sposobnost Federacije BiH da servisira svoje obveze.
Ali tržišta ne financiraju viziju razvoja — ona financiraju sposobnost vraćanja duga.
Zato ključno pitanje više nije može li se FBiH zadužiti, nego što ekonomija dobiva zauzvrat za taj dug.
Hoće li novo zaduženje pokrenuti infrastrukturne projekte, povećati produktivnost, ubrzati investicije i stvoriti dugoročnu ekonomsku vrijednost? Ili će uglavnom služiti za transfere, refinanciranje postojećih obveza i održavanje proračunske stabilnosti?
Za sada dostupni podaci više sugeriraju drugu opciju.
I upravo zato ova emisija euroobveznica nije samo financijska operacija. Ona otvara puno ozbiljnije pitanje dugoročne ekonomske strategije Federacije BiH.
Jer dug može biti razvojni alat samo ako iza njega ostanu jača ekonomija, konkurentnije gospodarstvo i održivi izvori rasta.
U suprotnom, Londonska burza ne postaje prostor investicijskog ciklusa, nego skupi mehanizam kupovanja vremena.
⇛ Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
