Četvrtak, 2 svibnja, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

HNB: Dobit bankovnog sustava u Hrvatskoj porasla za 73.2 posto

Rizici u financijskom sustavu RH u trećem tromjesečju ostali su uglavnom nepromijenjeni, uz nešto nepovoljnije srednjoročne izglede. Među glavnim se rizicima izdvajaju i dalje povišena inflacija i moguće pogoršanje gospodarskih izgleda, uz postupni rast troška financiranja privatnog nefinancijskog sektora.

Ocjene su to Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) koje se iznose u priopćenju nakon današnje sjednice toga savjeta.

Usprkos pooštravanju uvjeta financiranja, kreditna je aktivnost i dalje snažna. Prije svega u segmentu kreditiranja kućanstava, a uz visoku likvidnost te povećanje razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Profitabilnost domaćih banaka dosegla je najviše zabilježene razine u proteklom desetljeću, kažu u HNB-u.

Upozoravaju, međutim, da bi se u srednjem roku na poslovne rezultate banaka moglo nepovoljno odraziti snižavanje kvalitete imovine povezano s rastom kamatnih stopa i usporavanjem gospodarstva.

Raste rizik od pada cijena nekretnina

Na tržištu stambenih nekretnina Savjet HNB-a konstatira nastavak trenda rasta cijena uz primjetno usporavanje aktivnosti u odnosu na prošlu godinu, koje upućuje na jačanje rizika preokreta ciklusa.

U takvim okolnostima HNB održava stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala nepromijenjenom na razini od 1.5 posto. Kako bi očuvao visoku razinu otpornosti banaka u slučaju materijalizacije rizika.

Ukupna imovina bankovnog sustava u prvom polugodištu 2023. godine smanjila se za 2.6 posto i iznosila 74 milijarde eura, što je najviše posljedica smanjenja depozita financijskih društava i povlačenja dijela depozita kućanstava zbog ulaganja u narodne obveznice.

Premda su se istodobno smanjila novčana sredstva, kratkoročna i strukturna likvidnost bankovnoga sustava i nadalje su na vrlo visokim razinama.

Porasla dobit bankovnog sustava

Dobit bankovnog sustava porasla je za 73.2 posto, a pokazatelji ROA (povrat na imovinu) i ROE (povrat na kapital) dosegnuli su rekordne razine (1.9 i 16.8 posto).

Od početka godine i pristupanja Eurosustavu banke se koriste mogućnošću polaganja viškova likvidnosti kod HNB-a po kamatnoj stopi na prekonoćne depozite. Što im je donijelo znatan kamatni prihod. Zahvaljujući tome i povećanju kamatnih prihoda od svih sektora osim kućanstava, ukupni kamatni prihodi porasli su nakon više od desetljeća njihova gotovo kontinuiranog smanjivanja.

Kvaliteta kredita mjerena udjelom neprihodujućih kredita (NPL-ova) stagnirala je. Iako se iznos NPL-ova nastavio smanjivati, njihov udio zadržao se na tri posto. Zbog utjecaja smanjenja novčanih sredstava na pad osnovice. Blago pogoršanje kvalitete vidljivo je u prihodujućem dijelu kreditnog portfelja, zbog porasta iznosa kredita u Fazi 2. Te njihova udjela u ukupnim kreditima, na 14.6 posto.

Najavljene isplate dividenda iz zadržane dobiti dovele su do smanjenja regulatornoga kapitala. Izloženost sustava kreditnom riziku blago se povećala. Posljedično, došlo je do pada stope ukupnoga kapitala, s 24.8 na 23.2 posto.

Izvor: index

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno