Njemačkoj je potreban ekonomski zaokret da bi zajamčila svoj geopolitički položaj. Pojasnio je njemački ministar financija i predsjednik liberalno demokratske stranke FDP, Christian Lindner.
Njemačko gospodarstvo prošle je godine bilo najslabije među velikim gospodarstvima eurozone. Ovome su doprinijeli visoki troškovi za energiju, loše globalne narudžbe i rekordno visoke kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... uzeli svoj danak. I ova će godina biti izazovna za najveće europsko gospodarstvo.
U publikaciji ‘Svjetski gospodarski izgledi’, koja izlazi svakih pet do sedam mjeseci Međunarodni monetarni fond (MMF) je smanjio prognoze za njemački bruto domaći proizvod za 0,3 postotna boda za obje godine,. Stoga se u ovoj godini očekuje rast od 0,2 posto, a u 2025. godini 1,3 posto.
Te su prognoze ispod procjena od 0,8 posto za 2024. i 1,5 posto za 2025. za eurozonu. Ovo upućuje na to da Njemačka zaostaje u europskom bloku, nakon što je prošle godine bila jedino veliko gospodarstvo koje je pretrpjelo pad. Lindner je rekao da ekonomska slabost Njemačke ima posljedice i na sigurnost i na geopolitiku.
Potreban nam je ekonomski zaokret jer, na kraju ekonomska snaga također predstavlja važan geopolitički faktor. Istaknuo je Lindner na konferenciji svoje stranke u Berlinu, govoreći, među ostalim i o ratu koji je protiv Ukrajine pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin.
Putinov je cilj postići moć nad nama, a to nikada i ni u kojem slučaju ne smijemo dopustiti. No da bismo imali potrebna sredstva za borbu protiv nečega takvog, treba nam je ekonomski rast zemlje.
Christian Lindner, njemački ministar financija i predsjednik liberalno demokratske stranke FDP
Reforme su neophodne
Njemački kancelar Olaf Scholz u subotu je prvi put rekao da podupire reformu ustavom utvrđene takozvane ‘dužničke kočnice’ zemlje. Ipak, trenutačno ne vidi nikakvu mogućnost da se ona realizira u ovom trenutku.
Promjena pravila o dužničkoj kočnici, kojom se javni deficit ograničava na 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda, zahtijevala bi dvotrećinsku većinu u gornjem i donjem domu parlamenta.
Dužničku kočnicu žestoko brane Scholzovi koalicijski partneri iz stranke FDP ( Liberalno-demokratska stranka). Početkom tjedna se činilo da je i sam kancelar bio nešto skeptičniji u pogledu reforme.
No nekoliko je visokih državnih čelnika iz redova oporbenih konzervativaca izjavilo da su otvoreni za promjene. Smatraju da za razliku od savezne vlade, državama više nije dopušteno novo zaduživanje. Za saveznu državu ‘dužnička kočnica’ važi od 2016., a za pokrajine od 2020.
Scholz je rekao i da FDP i savezni čelnici iz oporbene konzervativne Kršćansko-demokratske unije CDU/CSU još uvijek imaju otpor prema reformi. “Da budem iskren, trenutačno se ne čini da postoji velika volja za tim”, rekao je Scholz. Dodao je i da se svakako želi pridržavati dužničke kočnice u proračunu u 2025. godini.
“Mislim da bismo sada trebali riješiti svoje probleme bez da mijenjamo ustav”, rekao je Scholz. Aludirajući na koalicijske pregovore o proračunu za 2025. godinu, prenosi HRT.
