Prije više od trideset godina dogodilo se nešto što je oblikovalo budućnost interneta. Laurence Canter, američki odvjetnik, poslao je 12. travnja 1994. godine oglas putem Usenet grupa, što se danas smatra prvom spam porukom u povijesti interneta. U to vrijeme internet je bio tek u povojima, a Nacionalna znanstvena zaklada još je raspravljala o dopuštanju komercijalnih aktivnosti.
Canter je želio promovirati svoju odvjetničku tvrtku, no reakcija internetske zajednice bila je vrlo burna. Tisuće korisnika izrazile su nezadovoljstvo, a telefonske linije njegove firme bile su zatrpane neželjenim pozivima.
Uslijed brojnih pritužbi, pružatelj internetske usluge raskinuo je ugovor s njegovom tvrtkom. Canter i njegova tadašnja supruga suočili su se s prijetnjama i pritiskom, a šira javnost ih je smatrala odgovornima za “uništavanje interneta”. Unatoč svemu, pojavili su se i na naslovnici The New York Timesa kao autori prvog oglasa u kibernetičkom prostoru.
Prvi marketing na internetu
Canter je tada isticao da je internet postao ogromna prilika za marketing uz minimalne troškove. Njegov oglas vidjelo je nekoliko milijuna ljudi, što je za to vrijeme bilo nezamislivo. Naglašavao je da, da on nije poslao poruku, netko drugi bi otvorio ta vrata.
No šira internetska zajednica nije bila oduševljena njegovim potezom. Samo tri godine poslije, Vrhovni sud Tennesseeja oduzeo je Canteru odvjetničku licencu zbog drugih prekršaja koji nisu imali veze s njegovim slanjem spama.
Spam danas i njegovi učinci
Danas je spam postao ozbiljan problem. Canter priznaje da ga žalosti način na koji je neželjena pošta evoluirala, osobito kada je riječ o prijevarnim e-porukama, krađama identiteta i zlonamjernom softveru.
Njegovi rođaci izgubili su značajne svote novca jer su prevareni da otkriju svoje bankovne podatke odgovaranjem na lažne poruke. Canter tvrdi da ne snosi izravnu odgovornost, ali priznaje da je možda otvorio vrata ovom fenomenu.
Statistika neželjene pošte
Prema najnovijim podacima, svakodnevno se u svijetu pošalje između 160 i 162 milijarde spam poruka, što čini više od 46 posto ukupnog prometa svih poruka.
Čak 96 posto korisnika barem jednom u životu primi neželjenu poruku. Najčešće se spam širi putem e-maila, ali i preko aplikacija poput WhatsAppa i Facebook Messengera. Najveći broj spam poruka dnevno stiže u Sjedinjene Američke Države – oko osam milijardi, dok Kina šalje 7,6 milijardi, a Njemačka i Rusija po 7,3 milijarde.
Kako navodi Zimo dnevnik, sve je počelo jednom porukom koja je promijenila digitalni svijet. Ono što je tada izgledalo bezazleno, danas je globalni problem. Jedan oglas iz 1994. godine postao je simbol neželjenog sadržaja i podsjetnik na ranjivost interneta.
